Nove tehnologije na bh. način

Centralna izborna komisija (CIK) BiH danas je predstavila “revolucionarnu” spravu preko koje namjerava vratiti povjerenje građana BiH u izborni proces. Taj revolucionarni izum zove se prozirna kutija. Ova “napredna tehnologija” dolazi samo nekoliko mjeseci nakon što je CIK u izborni proces uključio, vjerovali ili ne, crvene i plave hemijske olovke.

Planovi Centralne izborne komisije BiH, s osmjesima na licu, jutros su javnosti predstavili prozirne glasačke kutije. Zajedno sa predstavnicima stranih ambasada predsjednica CIK-a Irena Hadžibadić ponosno je rukom dodirivala prozirnu kutiju kao da se radi o izumu budućnosti, a ne o plastičnoj kutiji.

“Transparentne kutije povećavaju povjerenje u izborni proces. Postojeće su dotrajale, teške su i vrlo nepraktične za transport. Mi smo ih morali koristiti jer u bh. institucijama nije bilo dovoljno razumijevanja za nabavku prozirnih kutija”, rekla je Hadžiabdić.

Kako je na današnjoj konferenciji za medije rečeno, nabavljeno je 10.000 glasačkih kutija uz pomoć donatora, kao i 60.000 posebnih sigurnosnih pečata. Građani BiH na društvenim mrežama već su počeli zbijati šale na račun CIK-a poručujući Ireni Hadžibadić, Brаnku Pеtriću, Ahmedu Šantiću, Suadu Arnautoviću, Vladi Rogiću, Stjepanu Mikiću i Novaku Božičkoviću da nakon izbora “u plastične kutije pokisele kupus“.

“Revolucionarne” plastične kutije uslijedile su samo nekoliko mjeseci nakon što je CIK 8. maja 2018. godine, također na konferenciji za medije, predstavio poboljšanja u glasačkom procesu za izbore 2018. godine. Tada je rečeno da je uveden i novitet na izborima, a tiče se boje hemijskih olovaka koje će se koristiti.

“Glasački listići će se popunjavati isključivo plavim olovkama, a birački odbori će koristiti crvene olovke prilikom obrade listića”, objasnila je Hadžiabdić.

Ovim povodom razgovarali smo sa zastupnikom u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Mirsad Mešić, koji je bio jedan od predlagača zakona kojim je predloženo uvođenje savremenih tehnologija u izborni proces, a koji na kraju nije dobio podršku u državnom organu zakonodavne vlasti.

Prozirne kutije su glupost

Što se tiče “savremenih tehnologija CIK-a”, Mešić je kazao da CIK nakon stajanja na stranu onih koji su odbili uvođenje stvarnih savremenih tehnologija u izborni proces (HDZ i SNSD) pokušava sada na sve načine da dokažu kako su oni legalisti.

“Makar to bila i glupost koja se zove prozirna kutija. To je zamajavanje javnost u neviđenom smislu. Oni nisu apsolutno ništa drugo nego glasnogovornici vladajućih političkih stranaka. Bojim se da je to uvod u veliku izbornu prevaru”, rekao je Mešić.

On se pita i šta uopće znače prozirne kutije ako postoje brojne nepravilnosti u radu CIK-a poput broja birača koji ne odgovora rezultatima popisa.

“Kako da građani imaju povjerenje u izborni proces kada su stranke na vlasti odbile da se glasovi elektronski broje. Bojim se da je to sve u kontekstu davanja alibija velikoj prevari koju očekujem”, zaključio je Mešić.

Politička analitičarka Ivana Marić kazala nam je da na demokratskim izborima građani biraju svoje predstavnike u vlasti, bilo da glasaju za stranke ili određene kandidate za koje smatraju da će na najbolji način zastupati njihove interese i raditi za dobrobit društva.

“To bi bar trebalo tako da bude. Međutim, pitanje je da li su izborni rezultati u BiH odraz izborne volje birača ili je to ipak odraz izbornih prevara? Izborne prevare počinju već prije izbora nabavljanjem praznih glasačkih listića, podmićivanjem izbornih posmatrača drugih stranaka, kupovinom glasova direktno od birača, podmićivanjem članova biračkih odbora, kupovinom mjesta u biračkim odborima, zamjenom kutija, lažiranjem izbornih rezultata, slanjem lažiranih izvještaja, uništavanjem listića, poništavanjem listića i još mnogo toga. Mali je broj onih koji u Bosni i Hercegovini vjeruju u fer i poštene izbore. Često možemo čuti da imamo jedne rezultate izbora do 19.00 sati tj. do zatvaranja biračkih mjesta, a druge nakon toga te da nije bitno ko glasa već ko broji glasove”, rekla je Marić.

Kako kaže, mnogo je primjera izbornih prevara i manipulacija, a neke od njih se dovode u vezu i sa CIK-om. Podsjeća na nerazjašnjeni nestanka ogromnih količina papira za glasačke listiće iz CIK-a.

“Sjetimo se i toga da je CIK tek naredni dan obavijestio posmatrače da je počeo proces štampanja glasačkih listića. Ovo posebno dobija na težini kada znamo da je tender za štampanje listića dobila firma iz Laktašairma koja se dovodi u vezu sa Dodikom. Sjetimo se i toga da je na insistiranje Branka Petrića i Irene Hadžiabdić, pet članova CIK-a, uz dva glasa protiv, potvrdilo da Nenad Stevandić, predsjednik Ujedinjene Srpske može biti na kompenzacijskoj listi SNSD-a. Sjetimo se i prijedloga izmjena Izbornog zakona BiH koji su procurili u javnost, a koji pokazuju podudarnost stavova određenih članova CIK-a sa stavovima predsjednika određenih stranaka. Ove i mnoge druge afere koje se spominju u vezi sa CIK-om doprinijeli su da su građani izgubili povjerenje u ovu instituciju čiji cilj je, između ostalog, i da zaštiti izborni proces od malverzacija”, kaže Marić.

Ona dodaje da nakon svega ovoga tužno izgledaju pokušaji CIK-a da uz pomoć olovaka različitih boja i providnih kutija osiguraju fer i poštene izbore i vrate povjerenje građana u izborni proces.

U BiH šibicarske tehnike krađe izbora

“Kada neko ima dovoljno novca da biračima plati da glasaju za njega, da kupi mjesta u biračkim odborima, da podmiti posmatrače, članove biračkih odbora i izbornih komisija, sigurno mu neće biti problem da ‘prošverca’ plavu olovku i nakon zatvaranja biračkog mjesta kao što mu neće biti problem da nastavi sa praksom ubacivanja listića u kutije i da zamjeni kompletne kutije bez obzira da li se radi o kartonskim, drvenim ili providnim kutijama. Za osiguranje regularnosti izbora je potrebno mnogo više”, smatra Marić.

Zaključila je riječima da izborne prevare nisu specifičnost BiH, odnosno gdje ima izbora ima i izbornih prevara.

“Međutim, dok se u BiH još uvijek bave ‘primitivnim’ izbornim prevarama u razvijenim demokratskim društvima koriste sofisticirane. Kod nas je najveći problem kako ukrasti, poništiti i uništiti glasačke listiće, a u svijetu gledaju kako da izmanipuliraju umove birača. Ciljanim marketingom i propagandnim porukama se uz pomoć medija i društvenih mreža utječe na promjenu stavova birača koji nakon toga glasaju upravo onako kako propagandisti žele. Iako glasaju svojom voljom birači se nakon izbora osjete prevareno. Dovoljno je da pogledate reakcije birača nakon izbora Trumpa ili nakon izglasavanja Brexita. Sreća je pa bh. političari nisu ovladali tim metodama već se i dalje bave isključivo šibicarskim tehnikom krađe i kupovine glasova”, rekla je Marić.






Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *