Najčešće ozljede koljena

Koljeno je jedno od najvećih zglobova na ljudskom tijelu. Zbog položaja u kojem se nalazi i opterećenja koje podnosi, vrlo je sklono ozljedama. One mogu biti jače ili slabije, a ovisno o uzroku i simptomima, preporučuje se i liječenje. Koljeno se sastoji od dvije kosti, natkoljenične i potkoljenične i povezane su s četiri jaka ligamenta. Uloga ligamenata je da kontroliraju i stabiliziraju pokrete zgloba koljena. Kako se kosti međusobnim trenjem pri pokretanju ne bi trošile, između njih se nalazi ovalni jastučić hrskavice po imenu menisk.

I kosti, i ligamenti i hrskavica mogu se ozlijediti. Naravno, ozljedama su uvijek podložniji oni koji se više bave tjelesnom aktivnošću, ali i oni koji se njome bave jako malo. Rizik od ozlijede više imaju starije osobe, jer s godinama se hrskavica troši, ligamenti slabe, a kosti postaju poroznije. Naravno, ako održavamo zdravlje redovitim vježbanjem i dobrom prehranom, rizik od ozlijede uvelike se smanjuje.
Ipak, predstavit ćemo vam koje su ozlijede koljena kod ljudi najčešće. One se dijagnosticiraju raznim testovima, specificiranim za svaku ozljedu, što uvijek čini liječnik ili fizikalni terapeut. Neki od tih testova je Lachmanov test, kojim se dijagnosticira oštećenje ligamenata, te testovi kao što su test prednje ladice i varus valgus test.

Ozljeda zgloba koljena
Jedna od najčešćih ozljeda među starijim osobama i sportašima je ozljeda zgloba koljena. Ona se u većini slučajeva liječi dobrim odmorom, ledom, imobilizacijom i fizikalnom terapijom.

Neke ozljede zgloba koljena ipak zahtijevaju kiruršku intervenciju, najčešće se radi o operaciji niskog rizika i izvodi se bez dugotrajne hospitalizacije. Kako je zglob koljena jedan od najvećih zglobova povezanih s ligamentima, povredom bilo kojeg ligamenta uzrokuje se jaka neugoda i bol.

Nesretna trijada

Nesretna trijada je jedna od češćih ozljeda koljena, a radi se o uganuću koje uključuje tri strukture koljena: medijalni meniskus, medijalni kolateralni ligament i prednji križni ligament. Ova se ozljeda najčešće događa kada je stopalo fiksirano na tlu, a u koljeno udara bočna sila. Oporavak zavisi o teškoći ozljede, a može se sastojati od fizikalne terapije ili operacije.

Osteoartritis
Druga česta ozljeda koljena je osteoartritis. On je ujedno i najčešći oblik artritisa. Javlja se kod starijih osoba, kao posljedica istrošene hrskavice. Do tog stanja dolazi zbog prekomjernog korištenja zgloba, na primjer kod profesionalnih sportaša, trkača i slično ili uslijed starosti, zato ne čudi što se ova bolest još zove i artritisom “nošenja i trganja”.

Trkačko koljeno
Trkačko koljeno također je česta ozljeda koljena, a radi se o poremećaju omekšavanja hrskavice . Najčešće se javlja kao bol u koljenu i vrlo je česta kod mladih osoba. Simptomi trkaćeg koljena su tupa bol u koljenu iza čašice, koju pogoršavaju silazak niz stepenice, ali i duže sjedenje.

Skakačko koljeno
Skakačko koljeno također nastaje uslijed prevelikog naprezanja. Tada se na tetivama počinji stvarati male frakture i s vremenom počnu izazivati bol, najčešće kao posljedicu upale. Tetiva koja najviše strada je tetiva čašice, koja je spaja s potkoljeničnom kosti i produžetak je tetive kvadricepsa. Njena zadaća je omogućiti kvadricepsu da se ispravi i najviše je aktivna kod pokreta kakav se radi pri skakanju.

Prepateralni burzitis
Prepateralni burzitis je oticanje i upala burze oko koljena, a uzrokuje je patelarni burzitis. Ova bolest manifestira se kao jaka bol u prednjem djelu koljena. Najčešće se javlja za vrijeme fizičkih aktivnosti, a učestala je kod osoba koje često kleče, pogotovo ako im je to dio posla, kao što je na primjer vrtlarima ili vodoinstalaterima.

Patelofemoralni sindrom
Ovaj sindrom se javlja kada patela, odnosno čašica koljena ne prelazi preko natkoljenične kosti. Budući da ovaj položaj nije prirodan, uzrokuje bol u zglobu koljena. Bol se najviše javlja za vrijeme fizičkih aktivnosti.

Oštećenje meniska
Budući da je menisk, odnosno hrskavica u koljenu, mekana, normalno je da se s godinama troši, a kod sportaša i ljudi koji su jako fizički aktivni, i oštećuje. Posebno se oštećuje za vrijeme direktnih udaraca, okreta i jakih nagiba. S vremenom, oštećenje mogu izazvati i obični pokreti, odnosno manji krivi pokreti. Nakon toga područje se može ukočiti, nateći, blokirati zglob ili smanjiti hod pomicanja zgloba te, kao posljedica svega toga, uzrokovati jaki bol.

Kako bi se većina ovih ozljeda spriječila, potrebno je prije svakog vježbanja ili veće tjelesne aktivnosti, učiniti neke mjere koje će povoljno utjecati na zdravlje koljena. To je prije svega, pažljivo zagrijavanje prije vježbanja, jačanje mišića u svakodnevnim situacijama, što uključuje, na primjer, korištenje stepenica, svakodnevno hodanje, vožnju bicikle, trčanje.

Treba također izbjegavati hodanje u istrošenim cipelama, korištenje kostobrana za vrijeme treniranja te, ništa manje važno, održavati normalnu tjelesnu težinu, kako bi se smanjilo opterećenje na koljena. Sve ovo dovesti će do jakih i zdravih koljena, a ozljeda i boli bit će manje.

 






Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *