Veliki školski čas

Samo da vas obavijestim,,obezbijedio sam se.!!! Samo se ti smij predsjedniče!-kažem ja njemu. Vidjet ćemo kad nestane konzervi ko će zadnji da se smije. Nigdje nema hrane… Nigdje osim kod profesora. Lako je bilo kupovati diplome. Ja sam po ovu svoju išao u Vitez. Treba misliti… Ne samo staviti ona dva tri slova ispred imena. Nije sve u onom: dr, mr, ing,,, Sa ovakvim mozgom ne mogu propasti. To što ja zamislim i smislim,,, to naučnici nikad neće moći dokazati niti napraviti, Vi poslije prodajite plazmu i lijevi bubreg ako nađete kupce… Prodajte sve što možete,, sve osim mozga. Kefalo je spas.

Monolog je trajao više od dvadeset minuta. Đaci već navikli na nesuvislo ponašanje profesora odavno nisu obraćali pažnju na njegova trabunjanja. Predavanje se uglavnom svodilo na pisanje naziva lekcije na tabli. Poslije toga više nije pratio školski plan i program. Sa posljednjim ispisanim slovom na tabli počeo bi novi hvalospjev njegovoj kupljenoj inteligenciji. Nije bilo potrebe da krije kako je “diplomirao”. Način na koji je došao do diplome bio je plus na listi njegovih kvaliteta. Tu sposobnost evidentirao je kao snalažljivost.

Volio je sebe predstavljati kao svjetskog putnika. Pričao bi danima djeci u školi o svim svojim zamišljenim putešestvijima. Istina je bila da je taj put do Viteza jedno od rijetkih putovanja na koje je išao. A i tad je prešao samo stotinak kilometara u jednom pravcu. Zaboravio je da je više od pola puta prespavao. U njegovoj glavi sve je bilo kristalno jasno kao i lekcije koje je predavao. Iako je bio profesor istorije, ovih dana njegova predavanja bila su posvećena aktuelnom virusu.

-To je zlo najgore od svi dosadašnjih. Treba se dobro paziti, ali za to treba imati mozak! Evo ja na primjer da nisam otišao u Vitez ne bi upoznao Antu. Znate ko je on sad??? Jedan od deset najuticajnijih ljudi u BiH. On mi je tad reko “ Džaba ti diploma, ako nisi u stranci”. Ja sam odma sa autobuske otišo da se učlanim u stranku. Eeee, tek poslije sam vidio da to nije dovoljno. Da bi bio neko u stranci moraš se oženiti.

-Je li to u politici, ko i kod popova??? Moraš imati porodicu da dobiješ parohiju. Upita ga radoznalo Marko jedan od nemirnijih đaka u razredu.

-Nije baš tako. Odgovori mu polako, zadovoljan što im je privukao pažnju. Ko što rekoh kefalo vam je sve. Moraš oženiti kćerku predsjednika ili sekretara stranke. Nekoga ko je u vrhu ko sigurno napreduje i napredovat će i dalje. Zato treba mašta i taktika.. Da se upotrijebe sve poznate i nepoznate metode zavođenja.To vam je ko ona kava tri u jedan. Uz ženu dobijete i poso, i status, i bogatstvo…. Sve!!

-A profesore, mi ne možemo da se oženimo!!! Stidljivo skoro nečujno prokomentarisa Maja.

-Dobro si to primijetila Majo!!! Vi morate da gledate kako i za koga se udajete. Nemoj da to bude samo ljubav, ljubav…. Malo da se gleda ko je bogat, ko će napredovat, ko ima budućnost… Ako ne uhvatite jednog takvog, onda gledajte ljubav. Dobar brak je sve što vam treba u životu. Ja kad sam se oženio riješio sam sve svoje probleme. I da nije ovog virusa ko zna dokle bi stigli ja i žena. Al i ona ima kefalo već mjesec dana nam šije maske od čaršafa. Da budemo spremni. U životu uvijek treba biti spreman. Meni kad se stariji sin razbolio,,, ja sam odmah nazvo punca!!!! Koji doktor ti duguje uslugu ili pare?- pitam ga. On kaže taj i taj. Dobro,,, pritisni ga da nam da papire za liječenje u inostranstvu. Koga briga što je to samo gripa… I ona može da se iskomplikuje. I ovaj virus je gripa, pa vidite na šta izađe.

Zvono ga je prekinulo. Bilo je vrijeme za doručak. Ogladnio je od pokušaja da ih nauči nešto.

-Najvažnije je da upamtite gdje je Vitez!!!!-ponovi po ko zna koji put. Istorija može da sačeka. Dobaci malo tiše. Uze polako dnevnik sa stola i izađe iz učionice.

 






Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *