Čime protiv virusa – i protiv neznanja

Pitanje đaka “kad će meni ovo u životu zatrebati” je vjerovatno staro koliko i škola. Međutim, dođu takva vremena. Sarajlije znaju kako im je pod opsadom valjalo znanje iz fizike, hemije, stranih jezika…a nije bilo gugla. Samo znanje iz škole i knjiga.

Nisam hemičar, već prevodilac. Završila sam gimnaziju društvenog smjera, potom studije jezika na filozofskom fakultetu, i već dvije decenije se bavim prevođenjem. To je posao u kojem neprekidno učiš o svemu i svačemu. Šta god drugi napiše, ti moraš da shvatiš da bi preveo. U tom procesu je puno guglanja, istraživanja, raspitivanja. Zoveš stručnjake, provjeravaš informacije…naravno, ako pristupaš savjesno svom poslu. Zato prevodioci svašta nauče, i svašta zaborave. Međutim, ono što nikad ne zaborave je – koliko ne znaju, i kako da saznaju.

Danas je stanje vanredno ali ni nalik ratu devedesetih ili bilo kojem drugom ratu. Danas imamo informacije na dohvat ruke. Čak i nastavu preko televizije. Sjajna šansa da se nadoknadi propušteno.

Internet, koliko god je učinio znanje dostupnim, pokazao je i koliko smo neuki i nepismeni. Često su upravo nepismeni ti koji pišu najveće budalaštine. Tu i tamo neka dobra duša napiše nešto toliko mudro i plemenito da postane nebitno što piše “neznam” ili “pusti te”, ali nerijetko gramatičke greške ukazuju na nepismenost, nepismenost na neobrazovanost, a neobrazovanost na nespremnost za život i nesposobnost nošenja sa složenijim konceptima.

Dakle nisam hemičar, ali sam osposobljena da pronalazim informacije, a štošta se kroz život i naučilo. U trećem srednje sam imala dogovor sa profesorkom hemije da na njenim časovima mogu da idem na kafu, ali da se pojavim da kad treba da odgovaram. Tako sam jednu od ocjena dobila na temu sapuni i detrdženti. Prošlo je otad dvije i po decenije,  i još uvijek bih, i bez guglanja znala da objasnim zašto je pranje ruku sapunom tako važno za borbu protiv zaraze.

U školi smo učili i kako radi motor sa unutrašnim sagorijevanjen, i šta je jednosmjerna, a šta naizmjenična struja, i mnoge druge stvari koje spadaju u osnovno obrazovanje, a učili smo i o virusima i bakterijama. Da smo naučili sve čemu su nas učili, gdje bi nam kraj bio!

I sve to ne bi bilo naročito važno da nisu nastupila vremena kada neznanje, neukost i bahatost mogu da koštaju života i više nego inače.

KOJIM HEMIKALIJAMA PROTIV KORONAVIRUSA?

SAPUN

to što zovemo sapun je za hemičare detedžent ako nije napravljen saponifikacijom prirodnih masnoća, što većina savremenih sapuna nije. Princip rada je takav da se jedan kraj molekula (hidrofobni) vezuje za masnoću, a drugi kraj molekula (hidrofilni) se drži vode i tako molekuli sapuna “otkidaju” masnoću sa površina sa kojim dođu u dodir. Ruke se isušuju jer im sapun skine zaštitnu masnoću. Koronavirus spada u viruse koji imaju omotač od masti, pa kad sapun razgradi tu mast, virus se praktično raspadne,

Ja to ovako po narodski opisah, imate internet, hvala Bogu, pa tražite naučne tekstove na temu sapuna, sapuna i bakterija, sapuna i koronavirusa. Kad sami istražite i shvatite kako to funkcioniše na molekularnom nivou, više vam nikad neće trebati upozorenja i napominjanja.

ALKOHOL

To je ono čime brišu telefon prije nego zalijepe zaštitnu foliju – zašto? Pa da skinu masnoću otisaka prstiju.

Da li je dobro koristiti 100% tj. 99% alkohol, ne – jer on jako brzo isparava. Nestaće prije nego što odradi posao, to je problem. Zato se koristi alkohol razblažen (destilovanom) vodom do koncentracije od 70% ili bar 60%. Dakle, treba da sadrži vode da se uspori isparavanje, ali ne previše, da ne bi izgubio moć razgrađivanja masti.

Jako je važno razumjeti da alkoholu treba vremena, i da nije dovoljno nešto poprskati i odmah obrisati. Idealno je da se alkohol polako suši na površini koja se dezinfikuje.

Postoje dvije vrste alkohola – izopropil i etanol.

U čemu je razlika i koji je bolji – istražite sami! Koliko mu vremena treba da pokoka viruse – i to istražite sami.

VARIKINA

Domestos, varikina, i sve što miriše na varikinu a prodaje se kao bjelilo za veš i sredstvo za dezinfekciju – vjerovatno je sredstvo koje sadrži hlor. Ako na ambalaži stoji da je u pitanju natrijum hipohlorit ili na engleskom “sodium hypochlorite”, to je ono što mi prosto zovemo varikina. Sjećam se u obdaništu smo uranjali ruke u lavor koji je mirisao na varikinu, a na bazenima smo morali proći kroz plitki bazenčić sa takvom otopinom zbog dezinfekcije nogu. Kako se varikina tj. domestos tj. bilo koji drugi preparat na bazi hlora koristi ne pada mi na pamet da ovdje pišem, jer ko umije da čita ovo, umjeće da pročita i uputu proizvođača na flaši. Hemija je egzaktna nauka. Koncentracija, temperatura, šta sa čim, koliko, gdje, kako – tu nema otprilike, POGOTOVO sa opasnim, agresivnim hemikalijama. Zato izvolite pratite uputstva proizvođača, i istražujte sami, ko sebi i na sopstvenu odgovornost.

Ja ću samo reći da ova vrsta proizvoda kućne hemije može da uništi koronavirus ako se pravilno koristi jer hemijski razgrađuje strukturu virusa i time ga onesposobljava.

HIDROGEN PEROKSID

Još jedno jeftino sredstvo za uništavanje koronavirusa. Rinovirus je otpronija vrsta virusa i na njega djeluje hidrogen peroksid u koncentraciji od 3%. Smatra se da je protiv koronavirusa djelotvoran i razblažen na 0.5%. Hidrogen peroksid od 6, 9 i 12% se koristi kao razvijač za farbanje kose, dok se 3% prodaje u apotekama kao sredstvo za dezinfekciju usta, recimo. Dakle jeftino i relativno lako dostupno sredstvo, a kako ga koristiti, eventualno razblažiti, koliko mu je potrebno da odstoji na površini i koje će površine oštetiti a koje neće, pogađate – istražite sami.

 

Znanje je moć. Vremena su takva da se vjeruje svemu i sumnja u sve. Mnoge stvari koje se dovode u pitanje spadaju u domen osnovnih principa fizike i hemije. Ako pomiješate sodu bikarbonu i sirće pomiješali ste bazu i kiselinu koje se, pošto su suprotne, poništavaju. Ako ste propustili taj čas iz hemije za osnovnu školu, sjetite se da niste jedini i da to mnoge neupućene ne sprječava da dijele savjete i objavljuju tekstove sa rješenjima za svakodnevne probleme.

Živimo u vremenu interneta koji živi od klikova. Mnogi petominutni trikovi koje gledate na fejsbuku nisu istina. Ne postoji institucija koja se stara da se objavljuju samo istine. Živimo u vremenu izazova zbog kojih se djeca dave jer su napunili usta cimetom. Živimo u vremenu mogućnosti studiranja preko interneta, onlajn enciklopedija, udžbenika i stručnih tekstova iz praktično svih polja – a više nismo sigurni je li zemlja okrugla. Ljudi čitaju da se “ne znam” piše odvojeno i komentarišu pišući ga spojeno. Ljudi ne čitaju. Sve je tu, znanje skupljano vijekovima, ali nema ko da ga čita. Čak i kad nam život zavisi od toga. Zato čitajte. Obrazujte se. Neka znanje, bar ono osnovno, služi za ono što vam je sad najpotrebnije. Ako se otrujete, povrijedite, ako ugrozite svoj ili tuđi život jer ste vjerovali savjetu nekog anonimnog na internetu – glupi ste. Ne budite glupi. Budite svjesni da ne znate. Učite. Naučite. Pitajte na pravim adresama. Guglanje je vještina, vjerujte prevodiocu. Nije dovoljno ukucati par riječi i kliknuti na prvi rezultat. Svaka ozbiljna stranica ima impresum. Proguglajte šta znači impresum. Mislite svojom glavom. Budite iskreni prema svom neznanju. Budite realni koliko su realne opasnosti koje vam prijete.

I za kraj, svako od nas treba da bude svjestan da je jedini ispravan put – učiti, do kraja života.

Svaki priseban čovjek treba da uči, i da snosi odgovornost, ličnu odgovornost, za sve što radi ili ne radi.

Učenje i lična odgovornost. Samo to može spasiti svijet. A bez toga, i spašen svijet će ubrzo niša vše do put u neku novu nevolju.

 

 



« (Previous News)



Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *