Zaštitimo bjeloglave supove u BiH

Jedan od osnovnih aktivnosti koje realizira Omladinski klub „Novi val“ jeste i reintrodukcija bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu, kao i razvoj eko-turizma. Još u 2007. godini „Novi val“ je pokrenuo više projekata s ciljem razvoje eko-turizma kao i žaštitom narušenog biodiversiteta u Bosni i Hercegovini. Uz pomoć donatora iz Španije, Italije, Njemačke, Amerike i UN-a uspješno smo realizirali ove naše projekte.

To u razgovoru za „Avaz“ kaže Adnan Đuliman, predsjednik „Novog vala“ iz Blagaja, koji nam je prenio najnovije aktivnosti vezane za bjeloglave supove, zaštićenu vrstu u Bosni i Hercegovini.

Zaštita prirode

Eko-centar „Blagaj“, gdje se nalazi jedno od najjačih izvora u Evropi „Vrelo Bune“, je istraživačko-edukacijski centar za zaštitu prirode koji aktivno djeluje već nekoliko godina.

Osnovni cilj ovog centra je zaštita bjeloglavih supova – jedne od najugroženijih vrsta ptica u Evropi.

– Posebna pažnja posvećena je edukacionom programu o bjeloglavim supovima, koji je vrlo bitan dio projekta “Eko-razvoj u ruralnim područjima u BiH “. Jedna od naših osnovnih aktivnosti je educiranje djece i omladine između šest i 14 godina, kroz programe koji vode povratku prirodi. Postepenim ulaženjem u svijet prirode, nastojimo da se djeci probudi svijest, te da počnu prirodu posmatrati drugim očima – kaže Đuliman.

Adnan Đuliman, predsjednik „Novog vala“ iz Blagaja

Adnan Đuliman, predsjednik „Novog vala“ iz Blagaja

On tvrdi da ovaj klub nastoji da stvori pozitivan stav prema okolišu i njegovom očuvanju.

– Vrlo bitno nam je da djeca što više nauče o bjeloglavim supovima – kako te ptice izgledaju, kako žive, čime se hrane, te kako nisu opasne za ljude, čak što više kako su korisne u prirodi tj. zbog čega ih nazivamo higijeničarima prirode. S obzirom da djeca i omladina, između šest i 14 godina nisu upoznata s ovim pticama, da ne znaju ništa ili vrlo malo o njima, edukacioni program im pomaže da se približe svijetu prirode, kao i pticama – priča Đuliman.

Programi su osmišljeni tako da pridonose razvoju ekološke svijesti i osposobljavanju djece da se i sami uključe u razne programe zaštite prirode. Program edukacije organizira se kroz poludnevne izlete u Blagaj, gdje se prije izleta u prirodu, multimedijalnom prezentacijom djeca bolje upoznaju bjeloglavim supovima.

Edukacioni program

– Kroz edukacioni program do sada je prošlo preko 12.000 učenika iz 16 osnovnih škola grada Mostara. Edukaciono-turistički program je opravdao naša očekivanja i nadamo se da ćemo u budućnosti postizati još bolje rezultate – kaže Đuliman.

Jedna od njihovih najimpresivnijih kolonija bjeloglavnih supova je bila iznad Tekije u Blagaju.

– U Blagaju je došlo do trovanja supova 1991. godine, kada je čovjek, da bi odbranio svoje stado koza od vukova, otrovao jednu kozu u nadi da će ubiti vuka. Međutim, otrovao je skoro sve supove koji su nastanjivali to područje. Naš klub od 2007. godine radi na povratku bjeloglavih supova, s partnerima iz Sarajeva „Naše ptice“ kao i „Južnjačko plavo nebo“ iz Trebinja, na njihova prirodna staništa područje Blagaja, što je vrlo složen i kompliciran posao. Nadam se da ćemo uspjeti i da ćemo napraviti ogroman iskorak ka povratku bjeloglavih supova u Bosnu i Hercegovinu – kaže Đuliman.

Osnovne karakteristike bjeloglavih supova

Bjeloglavi sup je jedna od najvećih ptica koje lete. Dugačak je 95-105 centimetara, a u nas je težak najčešće između 8 i 9 kilograma.

Nekim je jedinkama raspon krila dosezao skoro tri metra, ali u većine je između 2,50 i 2,70 metara.

Evoluirali su kao ptice koje se hrane isključivo uginulim životinjama, uglavnom leševima krupnih sisavaca.

Prvi pisani podaci o kolonijama Bjeloglavih supova u Hercegovini datiraju od 1885. godine.

U Hercegovini su se gnijezdile tri odvojene kolonije ovog lešinara:

– iznad izvora rijeke Bune u Blagaju,

– planine Hrgud kod Stoca,

– u kanjonu rijeke Neretve kod Žitomislića.

Foto: Saša Marinković – Hranilište Ravnice 1986






Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Nužna polja su označena s *