Nutricionista Inga Marković: Mane i prednosti zimske ishrane

Spread the love

Zimsku prehranu svakako karakterizira visokokalorična, masna i slana hrana što itekako predstavlja rizik za zdravlje čovjeka pogotovo za osobe sa određenim komorbiditetima kao što su srčani bolesnici, dijabetičari, gojazne i pretile osobe,osobe koje boluju od hipertenzije. Ovo je za “Avaz” kazala nutricionista Inga Marković.

Obiluje bogatim slatkim namirnicama

– Zimska prehrana ima još jedan nedostatak, a to je da je deficitarna u zaštitnim mikronutrijentima prvenstveno zbog nedostatka i smanjene konzumacije svježeg povrća i povrće što može imati posebno negativne posljedice na djecu, trudnice, rekonvalescente i osobe sa već oslabljenim im unitetom. Ako tome dodamo smanjeno kretanje koje, također, dominira u zimskim danima rizik je zapravo još veći – kaže Marković.

Zimu, dodaje ona, karakteriziraju malo sunčanih dana kao i kratak vremenski period trajanja dana što sve uslovljava smanjeno lučenje serotonina (hormona sreće) što nas opet psihogeno vodi u povećan unos hrane pogotovo slatkih namirnica.

Zima obiluje i praznicima i prazničnim trpezama bogatim slatkim namirnicama, kolačima i drugim konditorskim proizvodima, koji dovode povećanog dnevnog kalorijskog unosa koji u zimskim danima bude mnogo veći u odnosu na realne dnevne energetske potrebe, te takav pretjeran unos kao i neadekvatan sastav dovodi do nagomilavanja masti i pojave viška kilograma.

Dozvoljeno je da se u zimskom periodu dobije do 2 kilograma, a sve ostalo predstavlja problem i rizik.

– U zimskim danima povećan je i unos masti i to prvenstveno zasićenih masti iz termički obrađenih ulja kroz pripremu složenih jela i pita kao i hidrogenizovanih nezdravih masti kroz unos kolača pripremljenih sa margarinom što nam predstavlja dodatni problem kod osoba sa dijagnosticiranim bolestima srca i krvnih sudova. Također, naša tradicionalna zimska trpeza podrazumjeva unos zimskih salata ( turšija, kisele paprike, krastavci, kiseli kupus, …), koje su konzervisane solju i šećerom te suhomesnatih proizvoda koji, također, u osnovi imaju so, što predstavlja veliki rizik za osobe koje boluju od visokog pritiska kao i za osobe kojoj je dijagnosticirana gojaznost prvog, drugog, trećeg stepena kao i patološka gojaznost, te za osobe sa edemima – ističe Marković.

Zadržati redoslijed obroka

Međutim zima ima i svoje prednosti u dostupnosti pojedinih namirnica koje se više konzumiraju upravo u ovom periodu tako da bi osnovne preporuke za ishranu u zimskim danima bile sljedeće:

– Svakako zadržati redoslijed obroka (doručak,ručak,večera i dvije užine) i vremenski razmak (3 sata između obroka).

– Konzumirati sve vrste dostupnog povrće mrkvu, krompir a pogotovo cveklu kako u obrađenom stanju tako i u što većoj količini u svježem.

Cvekla je biljka koja se gotovo cijela koristi u ishrani.U narodu je poznata kao lijek za anemiju što se veže za njenu boju a to je i naučno potvrđeno. Koristi se i za druga oboljenja krvi i jetre. Specifična kombinacija jedinjenja iz cvekle djeluju kao ćelijski regenerator.

– Ona posjeduje antikancerogena svojstva,povećava čvrstinu krvnih sudova,ima antiseptičko dejstvo,povećava otpornost organizma prema respiratornim infekcijama, preporučuje se kod zapaljenja grla i gripa, ima umirujuće dejstvo na nervni sistem,pogodna je u liječenju nadbubrežne žlijezde, reguliše probavu i preporučuje se kod tjelesne iscrpljenosti i kod rekonvalescenata, smanjuje količinu loših krvnih masti, prevenira razvoj tumora debelog crijeva,prevenira nepravilnosti u razvoju ploda, te kod osteoporoze – govori Marković.

 

Dovoljna dnevna količina je 170 grama svježe rendane ili kuhane cvekle dnevno

Dovoljna dnevna količina je 170 grama svježe rendane ili kuhane cvekle dnevno

 

Dovoljna dnevna količina je 170 grama svježe rendane ili kuhane cvekle dnevno. Jedino je trebaju izbjegavati osobe koje imaju giht, oksalatne kamence u bubregu te dijabetičari.

– Kiseli kupus jedno od obilježja zime je fermentirani kupus koji ne bi trebalo kuhati jer kuhanje uništava korisne Laktobacile prirodne probiotike koji i jesu odgovorni za ljekovito svojstvo kiselog kupusa: pomažu probavne procese, povećavaju dostupnost vitamina B6,B12 K proizvode različite enzime korisne organizmu i potiču rast zdrave flore u cjelokupnom probavnom sistemu. Oprez kod osoba sa hipertenzijom i bubrežni bolesnici, oni ga mogu konzumirati u malim količinama i to tako da se kupu dobro ispere – ističe Marković.

Orašati plodovi

– Supe u kojima dominiraju celer, peršun i paštrnak neka budu obavezan dnevnog menia bilo da se radi o povrtnim ili mesnim supama.

– Ishranu bazirati na zelenom lisnatom povrću špinatu, kelju

– U voćne užine obavezno uključiti citrusno voće limun, narandža, grejp

– Orašasti plodovi i sušeno voće treba da bude svakodnevno zastupljeno i najbolje je kombinovati ga sa svježim voćem

– Integralne žitarice u ovom periodu su potrebnije nego ikada u toku godine zbog velike količine vitamina B skupine, bogatstva mikronutrijenata cinka, magnezijuma, fosfora, velike količine biljnih vlakana, održavaju nivo šećera u krvi u normalnim granicama kao i vrijednosti insulina.

– Lan i laneno ulje u ovom periodu svakako zastupiti, a pogotovo osobe koje nisu ljubitelji ribe jer je bogato omega-3 masnim kiselinama.

– Topli čajevi sa dodatkom meda i limuna su svakako obolježja zime.

– Topli kakao vrlo popularan zimski napitak pogotovo kod djece

– S obzirom da zimu volimo zbog praznika u tim danima nije se potrebno odricati praznične trpeze ali svim ostalim danima treba voditi računa o izboru i unosu hrane – savjetuje Marković.



Please follow and like us:





Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

RSS