Jorgovan

Spread the love

Jorgovan (lat. Syringa) je rod od 20-25 vrsta cvjetnica iz porodice Oleaceae (maslina). Riječ je o bjelogoričnim grmovima ili malo većem drveću koje može biti visoko od 2 do 7 metara. Spada u hermafrodite, a oprašuju ga pčele i leptiri reda Lepidoptera.

Kora stabla jorgovana je sive ili sivosmeđe boje. Na mladim debila je glatka, a na starijim uzdužno ispucala. Listovi su jednostavni i mogu biti dugi 5-12 cm i široki 3-8 cm. Mogu biti sivkastozeleni ili svijetlozeleni, ovalnog ili srcolikog oblika, cjelovitog ruba i vidljivo ušiljenog i suženog vrha. Poredani su suprotno ili po tri u jednoj spirali.

Cvjetovi su skupljeni u uspravne, stožaste metlice visoke 10-20 cm. Cvjetaju nakon listanja u travnju i svibnju. Imaju vrlo intenzivan, ali ugodan miris, a svaki cvijet ima po četiri latice koje mogu biti ružičaste, ljubičaste, bijele ili boje lavande.

Plodovi su glatki, suhi smeđi tobolci dugi 1 do 2 cm. Unutar njih se nalaze po četiri duguljaste, smeđe i plosnate sjemenke. Dozrijevaju u kolovozu i rujnu.

Sadnja jorgovana
Jorgovan se može posaditi u vrtu, uz staze i okućnicu, može se koristiti i kao živa ograda. Moguće ga je saditi pojedinačno, po više primjeraka u skupinama, ili s drugim ukrasnim grmljem u vrtu.

Sadnja jorgovana obavlja se u proljeće ili jesen, a sadi se na razmaku od 1,5 do 4,5 m, ovisno o vrsti. Rupa treba biti duboka kao i korijen i duplo šira od širine korijena. Sadnja jorgovana podrazumijeva i dodavanje komposta u tlo, a nakon sadnje je potrebno dobro zaliti jorgovan.

Uzgoj jorgovana
Za uzgoj jorgovana najbolja su sunčana ili polusunčana mjesta te hranjivo, dobro propusno tlo blago alkalne sredine. Ako tlo sadrži previše dušika, jorgovan će slabije cvjetati.

Kako bi se potaknulo cvjetanje, u proljeće je potrebno prihraniti biljku gnojivom bogatim fosforom. Gnojenje kompleksnim gnojivom ponavlja se nakon cvjetanja.

Neobrezani jorgovani u pravilu cvjetaju svake godine, a staro drvo daje više cvjetova ako se ne obreže. Ako se jorgovan koristi za ogradu pa je obrezivanjem potrebno popraviti oblik, najbolje ga je obaviti nakon cvatnje, prije nego što se formiraju cvjetni pupoljci za sljedeću godinu.

Kod orezivanja treba biti oprezan jer jorgovan na mladim granama proizvodi cvjetove tek nakon tri godine. Ako želite pomladiti jorgovan, potrebno je svake godine ukloniti samo jednu trećinu starih grana.

Ocvale cvjetove jorgovana treba redovito odstranjivati kako bi se spriječilo stvaranje sjemena, a nakon cvatnje potrebno je ukloniti osušene listove i odrezati suhe grane jer se tako potiče grananje.

Jorgovan se koristi i kao rezano cvijeće pa ako želite da što duže traje u vazama, režite stabljike koje nisu duže od 40 cm i uklonite sve lišće. Jorgovan se u vazu stavlja kada je već rascvjetan, jer će se pupoljci u vodi teško otvoriti. Kako bi biljka upila dovoljno vode i duže ostala svježa, prije stavljanja u vazu treba zdrobiti dno peteljke.

Ljetni jorgovan
Ljetni jorgovan (Buddleja Davidii) je biljka pogodna za uzgoj u vrtovima i na terasama. Riječ je o grmolikoj biljci iz porodice Scrophulariaceae, a naziva se ljetnim jorgovanom jer za razliku od klasičnih jorgovana koji cvjetaju u rano proljeće, ova sorta cvjeta u ljeto.

Dolazi u raznim bojama: bijeloj, plavoj, ljubičastoj, ružičastoj, žutoj i narančastoj, a svaka od tih boja daje mu atraktivan i jedinstven izgleda pa nije ni čudno što se sve češće može vidjeti u vrtovima na ovim prostorima.

Može narasti do tri metra, a njegovi slatki cvjetovi privlače leptire pa se često naziva i Leptirovim cvijetom. Uzgoj jorgovana ove vrste nije zahtjevan, a najčešće se sadi uz vrtne staze, na gredice ili na krovni vrt. Sadi se u dobro drenirano tlo bogato mineralima koji su neizostavni za rast i razvoj.

Ljetni jorgovan je poznat po tome što prilično dobro podnosi sušu pa ne morate brinuti ako ga nekad zaboravite zaliti. U ljetnim mjesecima ga možete osvježavati prskanjem.

Rasti će i na polusjenovitim mjestima, ali ipak najbolje cvjeta na izravnom svjetlu. Za bujniju cvatnju obavezno je napraviti djelomičnu rezidbu, a ona se obavlja između studenog i ožujka.

Bolesti i štetnici
Uzgoj jorgovana, kao i kod ostalog ukrasnog grmlja, najčešće ugrožavaju pepelnica i hrđa.

Zaraza pepelnicom najčešće se javlja na licu listova, stabljici te na cvjetnim i lisnim pupovima. Lako se prepoznaje po bijeloj ili blijedo pepeljastoj prevlaci koja se lako može skinuti dodirom. S vremenom se pojave i pjege, a tkivo na tom mjestu odumire. Ako se zaraze mladi listovi koji još nisu dosegnuli pravu veličinu, oni ostaju sitni i deformirani, a ostali dijelovi biljke se suše i ugibaju. Pepelnica se suzbij prskanjem jednim od fungicida.

Hrđu uzrokuju gljivice iz brojnih rodova, a ovisno o uzročniku, na naličju lista se razvijaju mjehurići ili pjege sastavljeni od praškastih nakupina spora gljive.

Ljekovita svojstva jorgovana
Mnogi ljudi vjeruju kako je jorgovan toksična biljka, ali nijedna znanstvena analiza nije potvrdila da je on zaista otrovan za ljude. Cvjetovi jorgovana su jestivi i mogu se koristiti u kolačima ili koktelima.

Obični jorgovan sadrži minerale i aminokiseline, a istraživanjima je potvrđeno da listovi i cvjetovi tog jorgovana sadrže 15 mikro i makro elemenata od kojih je najviše zastupljen silicij. Jorgovan sadrži i iridoide – najobilnije i najučinkovitije fitonutrijente koje biljka proizvodi za svoju samoobranu, te druge spojeve poput seskviterpena i flavonoida.

Cvjetovi jorgovana mogu se konzumirati sirovi ili prženi. Pomalo su gorkog okusa i djeluju tako da isušuju usnu šupljinu. Smatra se kako konzumacija sirovih cvjetova jorgovana može pomoći kod vjetrova i začepljenja.

Cvjetovi jorgovana se mogu pržiti tako da se umoče u tijesto za palačinke i prže u ulju.

Lišće i plodovi jorgovana koriste se kao sredstvo koje uništava i pomaže izbaciti crijevne parazite, tonik i sredstvo protiv groznice. Kod posjekotina, svrbeža kože i drugih pojava na koži, može se pripremiti topla ili hladna infuzija od jorgovana.

Od cvjetova jorgovana se radi ulje koje se koristi u parfemima, a od lišća je moguće dobiti zelenu i smeđu boju, dok se od grančica može dobiti žutonarančasta boja.

U nastavku možete pronaći nekoliko recepata za različite pripravke od jorgovana.

Uljni macerat jorgovana
Radi se tako da šaku cvjetova jorgovana stavite u staklenu bocu ili staklenku od jedne litre i zalijete ih kvalitetnim maslinovim uljem. Mješavina se drži na suncu dva do tri tjedna, a dobiveno ulje je idealno za njegu tijela i masažu.

Čaj od cvijeta jorgovana
Ovaj čaj je dobar za jetru i pripravlja se tako da u 2 dl hladne vode stavite žlicu cvjetova jorgovana i ostavite dva sata. Nakon toga prokuhate i dobro ohladite.

Čaj od kore jorgovana
Kora se skida u rano proljeće ili u jesen, nakon sazrijevanja plodova. Usitnjava se i suši na toplom i prozračnom mjestu. Sadrži eterična ulja, minerale te tanin i siringin. Čaj se radi tako da se u 2 dl vode potope dvije žličice kore jorgovana i ostave se oko dva sata. Čaj se nakon toga kratko prokuha i ostavi još jedan sat, a piju se dvije do tri šalice čaja dnevno. Čaj se koristi za obnavljanje jetre, liječenje napetosti i uklanjanje bolova.

Zanimljivosti
Jorgovan je iz Male Azije u Europu stigao u 16. stoljeću, a danas postoji skoro 1.000 različitih kultivara. Neke vrste jorgovana mogu preživjeti temperature do -15 stupnjeva Celzijusa.

Obični jorgovan nosi lat. naziv Syringa vulgaris, a dobio ga je od švedskog liječnika i botaničara Carla Linnéa koji ga je 1753. godine prvi službeno opisao kao vrstu.

Ljubičasti jorgovan simbolizira prvu ljubav, a najljepše miriše na toplom i sunčanom danu. U Grčkoj, Libanonu i na Cipru je jako popularan u vrijeme Uskrsa. Prije se vjerovalo kako jorgovan štiti kuću od zlih duhova i donosi u nju mir i sreću.

Na nekoliko lokacija u Sjevernoj Americi održavaju se godišnji festivali jorgovana, a najpoznatiji je onaj koji iz Rochestera u New Yorku. Taj se festival održava u Highland Parku, mjesto s najviše vrsta jorgovana.

U botaničkom vrtu Arnold Arboretum u Bostonu svakog se svibnja slavi Tjedan jorgovana. Posjetitelji tada mogu razgledati kolekciju od preko 400 jorgovana i to je jedini dan u godini kada je u Arboretumu dopušteno raditi piknik.

Jorgovan je popularan već stoljećima, i to ne samo zbog svoje ljepote. Uzgajao se i zbog vrijednog drveta od kojeg se mogu raditi razna glazbala, a također je cijenjena sirovina za izradu lula i ostalog pušačkog pribora. Njegovo botaničko ime dolazi od grčke riječi syrinx, što znači lula.

Od cvjetova jorgovana mogu se raditi hladni napici, a odlično se uklapa i u salate od jestivog cvijeća koje su popularne u brojnim svjetskim restoranima. Ipak, preporučuje se jesti samo manje količine cvjetova jorgovana jer isušuju i stežu sluznicu grla.

Uz pomoć cvjetova možete napraviti efektne ledene kocke tako da u svaku posudicu kalupa za led stavite po jedan cvjetić jorgovana, zatim ulijete i zamrznete vodu.



Please follow and like us:





Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

RSS