Drežnica – mjesto za koje će vam biti žao što ga niste ranije otkrili

Spread the love

Još jedno je to mjesto u Bosni i Hercegovini pored kojeg ste nebrojeno puta prošli, vidjeli tablu s natpisom i ne zastavši nastavili put dalje. Pogled ste ipak znali nehotice skrenuti.

Kako i ne bi! Tamo kad se pogleda s magistrale sve pršti od živopisnih boja, ali ste sigurno prošli ne misleći da tamo možete nešto vidjeti osim prirode koja se vidi i sa magistrale.

Pogriješili ste! Reći će vam to sretnici koji su znali za čudesnu Drežnicu, mjesto nazvano po rijeci Drežanki, na magistralnom putu od Jablanice do Mostara.

Kanjon kao sa razglednice

Uz popularni kanjon Neretve, ovaj kraj krasi i neopisiva ljepota kanjona rijeke Drežanke, čije su vode bistre i čiste, a koji prolazi između obronaka planina Čvrsnice i Čabulje. Drežanka izvire podno planine Čvrsnice, a 200 metara nizvodno od njenog izvora nalaze se tri prekrasna vodopada visine od 10 do 12 metara, koji su prava atrakcija. Najpopularniji je vodopad Veliki Movran koji se spušta sa litica Čvrsnice u dolinu Drežanke. Poseban je po tome što se pojavljuje samo jednom ili dva puta godišnje – u periodu dugotrajnih kiša tokom jeseni, zime i ranog proljeća.

Popularna kupališta

Spas od ćalopeka ljeti mnogi mještani Drežnice i okoline traže u njenim hladnim vodama. Omiljeno kupalište zove se Stupina u Dragi i tu su se donedavno održavali skokovi kao pripremno takmičenje za skokove sa Starog mosta u Mostaru. Ukoliko ipak volite povučenija mjesta i netaknutu prirodu, svidjet će vam se kupalište Crna stupina u Striževu. Mjesto se zove Crna jer sunce ne dopire do vode pa ona izgleda crna. Ako ste prvi put na Drežnici, najbolje je da posjetite kupalište u Donjem selu kod brane koje raspolaže lijepom plažom, restoranom, parkiralištem za automobile, i s mnogo prostora za odmor i opuštanje u hladovini uz samu rijeku.

Osim kupanja, na Drežnici možete uživati i u vožnji kajakom, splavarenju, i naravno – pecanju.

Riba iz Drežnice nadaleko poznata

Prolazeći magistralnim putem pored Drežnice sigurno ste primijetili ribogojilišta u rijeci, ili reklamu za popularni restoran “Vidikovac”. Upravo iz Drežnice dolazi ona ukusna pastrmka koju jedemo širom BiH. Svježe ulovljena putuje odmah van Drežnice ili se servira u lokalnim restoranima. “Vidikovac” je najpopularniji, odmah kod Drežanskog mosta. Ime mu sve govori, iz restorana se pruža prelijep pogled na ovaj kraj, a riba koju ima u ponudi je iz vlastitog ribogojilišta. Njen način pripreme također je poseban – priprema se na kamenu, a kada je probate poželjet ćete da otkrijete recept! Pa probajte upitati! Ribogojilišta ima još, a i vi sami možete uživati u pecanju, kako smo već spomenuli.

Penjanje s veličanstvenim pogledom

Penjački centar “Vrt ciklama” u Drežnici pored Mostara jedan je od omiljenih svim ljubiteljima penjanja zbog više od 80 moderno uređenih smjerova, perfektno opremljenih i osiguranih. Dužine smjerova su od 5 do 40 metara i težine od II-III do VIII i više.

Baš u Drežnici organiziraju se neke od najvažnijih penjačkih aktivnosti i dešavanja u Bosni i Hercegovini. Sam penjački kamp je smješten nedaleko od glavne magistralne saobraćajnice, a sa njega se pruža veličanstven pogled na rijeke Neretvu i Drežanjku. Mjesto je idealno za kampovanje, a tokom ljeta u Drežnici se možete i kupati.

Nekadašnji sokolarski centar

Sokolarstvo je nekada u BiH bila itekako važna privredna grana, koje su po svom dolasku na ove prostore zatekli i Austrougari. Iz BiH su sokolovi išli za Vatikan, za Dubrovačku republiku, kao poklon carevima. U bogatom historijatu sokolarstva u BiH se navodi da je Drežnica kod Mostara bila uzgajivačnica.

Drežnjaci su još 1381. godine, odnosno knez Radoslav Mesnović sa svojim sinovcima i rođacima, su primljeni u redove dubrovačkih građana, jer su Drežnjaci za Dubrovnik hvatali i dresirali sokolove. Tako su Dubrovčani tri stoljeća osiguravali povoljne trgovačke i političke ugovore s drugim evropskim državama.

Za vrijeme Osmanskog carstva, stanovnici Drežnice uživali su poseban status zbog službe sokolara u korist sultana. Nastavili su uzgajati sokolove za potrebe osmanskoga dvora, pa su bili oslobođeni većine nameta. Porez su plaćali paušalno, i to jednu filuriju po domaćinstvu. Sokolova je tada Drežnica bila prepuna. Jedan zaseok u Gornjoj Drežnici i danas nosi naziv po njima – Karađuzi, što je ime posebne vrste sokola za lov.

U ta stara vremena slabo se ko zbog tog statusa selio iz Drežnice, a nije se mogao lahko ni u nju doseliti, jer to nisu dali stanovnici. Tako su živjeli do prvih decenija 18. stoljeća.

Tragovi historije

Iako se za Drežnicu zna još od srednjeg vijeka, pretpostavlja se da je naseljena još od antičkog doba, o čemu svjedoče arheološki lokaliteti u mjestu.

Drežnica se kao kasnosrednjovjekovna župa prvi put spominje 28. decembra 1408. u povelji bosanskoga kralja Ostoje (1398-1404. i 1408-1418), upućenoj humskim velikašima Radivojevićima. Njome je vladario Stjepan Vukčić Kosača (1404-1466), koji od 1448. nosi titulu hercega, nakon čega je Drežnica, kao i ostatak Hercegovine, pala pod osmansku vlast.

Danas u Drežnici imate vidjeti nekoliko historijskih znamenitosti. Arheološki lokaliteti nedovoljno su istraženi, ali ih ima, a tu su i nekropole sa stećcima.

U Donjem Selu nalazi se prema narodnom predanju jedna od najstarijih džamija u Hercegovini, podignuta u 16. stoljeću, no o njoj nema puno pisanih podataka. Drežnica ima i jedan nacionalni spomenik – ploču Mastana Bubanjića. Natpis je to na stijeni vojvode vlasteoskog roda iz 14. stoljeća.

Naročit potencijal za privlačnost turistima imaju i italijanski bunkeri iz Drugog svjetskog rata.

Vozom do Drežnice

Jedna od najljepših željezničkih linija na svijetu, prema izboru uglednog Guardiana, prolazi kroz Drežnicu. I možda su je baš zbog nje autori tog članka i proglasili najljepšom.

Baš je dobra ideja za jedan izlet da se vozom spustite do Drežnice, izlazite naravno na njenoj željezničkoj stanici. Pored svega navedenog možete vidjeti i jezera Grabovica i Salakovac, raspitati se za legendarno Crno vrelo, a možete provjeriti i kako iz Drežnice planinariti do Čabulje i Čvrsnice.

Sve i da dođete da samo uživate u pogledu, zasigurno nećete pogriješiti.

(Preneseno sa portala Furaj.ba, S. Hodžić)



Please follow and like us:





Odgovori

Vaša adresa e-pošte neće biti objavljena. Obavezna polja su označena sa *

RSS