Vrijednosti krvnog pritiska više se ne procjenjuju po staroj formuli 100 plus godine, jer su prema savremenim kardiološkim smjernicama granice iste za odrasle osobe bez obzira na životnu dob. Krvni pritisak danas se tumači prema jasno definisanim kategorijama koje pomažu da se na vrijeme prepozna rizik i spriječe ozbiljne komplikacije.

Prema preporukama Evropskog kardiološkog društva za 2024. godinu, optimalan krvni pritisak iznosi manje od 120 sa manje od 80 milimetara živinog stuba. To znači da su i sistolički, gornji pritisak, i dijastolički, donji pritisak, u granicama koje se smatraju najpovoljnijim za srce i krvne sudove.

Vrijednosti od 120 do 139 sa 80 do 89 označavaju povišen krvni pritisak, odnosno stanje koje se često naziva prehipertenzija. Iako se tada još ne govori o jasnoj dijagnozi hipertenzije, riječ je o upozorenju da je potrebno obratiti pažnju na način života, tjelesnu težinu, ishranu i fizičku aktivnost.

Hipertenzija prvog stepena dijagnosticira se kada su vrijednosti između 140 i 159 sa 90 do 99. U toj fazi ljekari procjenjuju ukupni kardiovaskularni rizik i, uz promjene životnih navika, često uvode i terapiju. Kada pritisak pređe 160 sa 100, riječ je o hipertenziji drugog stepena, koja značajno povećava rizik od srčanog i moždanog udara, oštećenja bubrega i drugih komplikacija.

Stručnjaci naglašavaju da se krvni pritisak ne smije zanemarivati čak ni kada ne izaziva tegobe. Hipertenzija se s razlogom naziva tihim ubicom jer godinama može prolaziti bez simptoma, a da pritom oštećuje krvne sudove i vitalne organe.

Mjerenje krvnog pritiska kod kuće, uz pravilnu tehniku i validiran aparat, može pomoći u ranom otkrivanju problema. Važno je mjeriti pritisak u miru, nakon nekoliko minuta odmora, i voditi evidenciju rezultata kako bi ljekar imao jasnu sliku kretanja vrijednosti.