Od Irana do Holivuda, od nogometa do tehnologije, ovu godinu oblikovale su snažne ličnosti. Neke su nas inspirirale, neke ponekad živcirale. Francuska javna televizija France24 u svom je pregledu izdvojila njih deset.

Narges Mohamadi
Mohamadi je iranska aktivistica koja je ove godine nagrađena Nobelom za mir zbog „svoje borbe protiv opresije žena u Iranu” i zagovaranja „ljudskih prava i slobode za sve”.

Ta je novinarka imala ključnu ulogu u iranskom pokretu „Žene, život, sloboda” pokrenutog nakon smrti Mahse Amini u teheranskom pritvoru u rujnu 2022. godine. Pokret zagovara ukidanje obaveznog nošenja hidžaba i niz drugih oblika diskriminacije žena u Iranu.

Dobitnica Nobela za mir iz zatvora poručila da će iranski narod pobijediti autoritarnu vlast

Mohammadi je od 2021. u zatvoru u Evinu, no nastavlja borbu protiv „tiranskog i mizoginog vjerskog režima”, piše France24.

Nagradu u Oslu u majčino ime preuzelo je njezino dvoje djece, u egzilu u Francuskoj od 2015. godine.

Donald Tusk
Novi-stari poljski premijer preuzeo je vlast nakon osam godine vladavine konzervativne stranke Pravo i pravda (PiS), obilježene ograničavanjem ženskih prava i sukobima s Briselom oko vladavine prava.

Bivši predsjednik Evropskog vijeća najavljuje da će vratiti svoju zemlju na put demokratije, obnoviti pravni poredak i poljski kredibilitet unutar Evropske unije.

Njegova koalicija zagovara i pobačaj u zemlji gdje je on sada dopušten samo u slučajevima silovanja, incesta ili opasnosti za zdravlje majke.

Tejlor Svift (Taylor Swift)
Ova 34-godišnja američka muzičarka ne krije se od reflektora. Od Nešvila do Njujorka, pjevačica gradi pop carstvo s milionima fanova.

Časopis “Time” proglasio ju je osobom godine, a njeni albumi osvajaju top liste u SAD. Od pojavljivanja na sceni 2006., čak 13 od njenih 14 albuma bilo je na prvom mjestu.

Svift je u oktobar objavila koncertni film „The Eras Tour” koji je postao najprodavaniji film tog žanra u historiji, zaradivši 249,9 miliona dolara širom svijeta.

U septembru je pokazala i političku svijest kad je nakon kratke objave na Instagramu, kojom je pozvala fanova da se registriraju za glasanje, upisano 35.000 novih birača u samo jednom danu.

Holivudski scenaristi i glumci u štrajku
Holivud je u maju 2023. ušao u štrajk. Počeli su ga scenaristi nezadovoljni plaćama, a par mjeseci kasnije pridružili su se i glumci.

Najveći takav štrajk od 1960. paralizirao je filmsku industriju na nekoliko mjeseci, što je američko ekonomiju koštalo najmanje šest milijardi dolara.

U srcu protesta bio je i strah da će producentske kuće koristiti umjetnu inteligenciju kako bi generirale scenarije ili kopirale glasove i slike glumaca bez kompenzacije. Uz veliku podršku javnosti u septembru su postigli dogovor o povećanju plaća i zaštiti od upotrebe AI-ja.

Ilon Mask (Elon Musk)
Multimilijarder je nakon 2023. još kontroverznija ličnost nego prije.

S bogatstvom od 250 milijardi dolara, Mask ima ambicije osvojiti svemir, saobraćaj, ali i društvene mreže.

U juli je svoju novu akviziciju Twitter preimenovao u X, a ta kompanija od njegovog dolaska prolazi kroz turbulentno razdoblje masovnih otpuštanja, sukoba s EU oko dezinformacija i pada prihoda od oglašavanja.

Maskova firma SpaceX ključna je u ukrajinskoj odbrani protiv ruske invazije zbog satelitskog sistema Starlink koji joj pruža internetsku vezu.

SpaceX je napredovao i u projektu Starship Rocket koji bi mogao revolucionizirati putovanja u svemir, usprkos dva neuspješna lansiranja u godini na izmaku.

Dženifer Hermoso (Jennifer)
Hermoso su do ovog ljeta poznavali samo nogometni entuzijasti. No val podrške koji je dobila nakon finala ženskog svjetskog nogometnog prvenstva pretvorilo ju je u simbol.

Dok je primala medalju za svjetsku prvakinju, neočekivano ju je u usta poljubio Luis Rubiales, tadašnji predsjednik španskog nogometnog saveza.

Ta je slika obišla svijet i izazvala zgražanje, a Rubiales napustio svoju funkciju s optužnicom za seksualno uznemiravanje i trogodišnjom zabranom aktivnosti u nogometu.

Mortaza Behbudi (Behboudi)
Ovaj afganistanski novinar, borac za slobodu izražavanja, većinu je godine proveo iza rešetaka jer je radio svoj posao.

Sve je počelo 7. januara kad su ga talibani uhapsili u Kabulu pod optužbom da je špijun. U devet mjeseci pritvora svakodnevno je zlostavljan te mu se prijetilo smrću.

Reporteri bez granica (RSF) i odbor podrške koji je pokrenula njegova supruga Aleksandra Mostova učinili se sve da ga se oslobodi, što se napokon i dogodilo 18. oktobra.

Rajana Barnavi (Rayyana Barnawi)
Barnavi je 21. maja postala prva Saudijka na Međunarodnoj svemirskoj stanici.

Stručnjakinja za biomedicinu, ona je svoju desetodnevnu misiju posvetila istraživanju raka. Njeno postignuće simbolički je važno za Saudijsku Arabiju gdje su slobode žena ograničene.

Sem Altman (Sam)
Direktor OpenAI-ja, kompanije koja stoji iza ChatGPT-ja, jedan je od najistaknutijih imena u svijetu razvoja umjetne inteligencije.

Altman je pokrenuo i Worldcoin, novu kriptovalutu koja za identifikaciju koristi ljudsko oko.

Kao i Mask, s kojim je 2015. osnovao OpenAI, njegove velike ambicije i ponekad kontroverzne metode potaknule su kritike dijela javnosti. Neki ga optužuju da mu je sigurnost važnija od inovacija. Američke zakonodavce pozvao je da kreiraju dobro promišljene propise koji prihvaćaju potencijale umjetne inteligencije, ali istovremeno umanjuju rizik da nadjača čovječanstvo.

Barbi (Barbie)
Slavna plastična lutka visine 29 centimetara, stvorena davne 1959., ove je godine imala veliki povratak istoimenim filmom s Margot Robi (Robbie) i Rajanom Goslingom (Ryan).

U kinima od jula, film je zabilježio uspjeh među kritičarima i gledateljima.

Hvaljen je zbog svog inovativnog scenarija, dobrih glumačkih izvedbi i feminističke poruke.

Redateljica Greta Gervig (Gerwig) u tom je procesu postala prva žena čiji je film zaradio više od milijardu dolara.