Dok sukobi i političke krize oblikuju sudbinu mnogih zemalja, negdje daleko od tog haosa postoji mjesto koje živi svojim ritmom – netaknuto, izolirano i gotovo nestvarno. Otok Sokotra, iako administrativno pripada Jemenu – jednoj od najopasnijih država na svijetu – djeluje kao zaseban svijet, izvan vremena i prostora. Njegova nevjerojatna priroda, unikatni ekosistem i mirna svakodnevica u potpunoj su suprotnosti s krizom koja potresa matično kopno.

Otok izvan sukoba
Jemen je posljednjih godina sinonim za rat, glad i humanitarnu katastrofu. Ova arapska zemlja na jugu Bliskog istoka godinama je poprište sukoba između vladinih snaga, pobunjenika Huta i raznih regionalnih i globalnih aktera. No, unatoč svemu tome, Sokotra je uspjela ostati po strani.

Iako formalno dio Jemena, otok je geografski, kulturno i politički drugačiji. Nalazi se u Indijskom oceanu, oko 350 kilometara od obale Jemena i 240 kilometara od Somalije. Njegova udaljenost i nepristupačnost omogućili su mu da ostane relativno izoliran od konflikata koji razaraju kopno. I dok u gradovima poput Sane i Adena odjekuju eksplozije i sukobi, Sokotra živi svojim tempom – tempom prirode, mira i suživota.

Nezemaljska ljepota
Ono što Sokotru izdvaja od ostatka svijeta nije samo politička neutralnost, već i njen nevjerojatan krajolik koji izgleda kao da nije s ove planete. Ovaj otok često nazivaju “najčudnijim mjestom na Zemlji” zbog njegove jedinstvene flore i faune.

Najpoznatiji simbol Sokotre je zmajevo drvo (Dracaena cinnabari), čija neobična krošnja u obliku kišobrana baca sablasnu sjenu po pustim visoravnima. Njegova crvena smola, koja se koristi u tradicionalnoj medicini i bojenju, dodatno pridonosi mističnoj slici ovog stabla.

Tu su i pustinjske ruže (Adenium obesum), koje izgledaju poput stabala iz nekog znanstvenofantastičnog filma, s debelim, gotovo mesnatim deblima i ružičastim cvjetovima koji cvatu usred surovog krajolika. Sokotra je dom i mnogim drugim endemskim vrstama biljaka i životinja – čak 37% biljnih vrsta koje se ovdje nalaze ne postoje nigdje drugdje na svijetu.

Kada se govori o fauni, Sokotra je poznata po rijetkim vrstama ptica, pauka i guštera, od kojih su mnogi evoluirali potpuno izolirano od ostatka svijeta. Zbog svog jedinstvenog ekosustava, UNESCO je 2008. godine cijeli otok proglasio dijelom svjetske baštine.

Stanovništvo između tradicije i modernog
Na Sokotri živi oko 60.000 ljudi, većinom arapskog i afričkog podrijetla. Oni govore sokotranski, drevni jezik koji potječe od južnoarabskih jezika i koji se ne piše, već se prenosi isključivo usmenim putem. Otočani su stoljećima živjeli izolirano, oslanjajući se na ribarstvo, nomadski stočarski život i tradicionalnu medicinu.

Iako su posljednjih godina moderni utjecaji počeli prodirati na otok, Sokotra i dalje ostaje vezana za svoje korijene. Ceste su rijetke, a infrastruktura ograničena. Većina ljudi živi u skromnim kućama, daleko od luksuza suvremenog svijeta, ali upravo ta jednostavnost života omogućila im je očuvanje prirode i autentičnog načina življenja.

Turizam u sjeni sukoba
Zbog svoje izoliranosti i političke situacije u Jemenu, Sokotra je godinama bila zatvorena za masovni turizam. Ipak, u posljednje vrijeme avanturisti i zaljubljenici u prirodu sve više otkrivaju ovaj jedinstveni otok. Posjetitelji dolaze privučeni njegovim nevjerojatnim pejzažima, kristalno čistim morem, netaknutim plažama i osjećajem kao da su zakoračili u drugi svijet.

Putovanje na Sokotru nije jednostavno – do otoka se može doći samo posebnim letovima iz Abu Dhabija ili charter letovima koji povremeno polijeću iz Jemena. Ipak, oni koji se odluče na ovu avanturu bivaju nagrađeni prizorima i doživljajima koji se teško mogu usporediti s bilo čim drugim na Zemlji.