Main Menu

Korijeni NOB-a su u BiH: Na današnji dan u Rudom je osnovana prva partizanska jedinica

Na današnji dan 1941. godine, u tada malom bosanskohercegovačkom mjestu Rudo, osnovana je Prva proleterska narodnooslobodilačka udarna brigada, prva organizovana, pokretna i “redovna” jedinica partizanske vojske u Drugom svjetskom ratu.
Taj događaj predstavlja jednu od najvažnijih prekretnica u razvoju Narodnooslobodilačke borbe i otpora fašizmu na prostoru Bosne i Hercegovine i tadašnje Jugoslavije.

Osnivanje Prve proleterske brigade označilo je prelazak partizanskog pokreta iz faze lokalnih, teritorijalno vezanih odreda u novu etapu: formiranje disciplinovane, mobilne i centralno komandovane vojne sile sposobne da djeluje širom okupirane zemlje.

Historijski kontekst: Evropa u plamenu, Jugoslavija pod okupacijom

Krajem 1941. godine Kraljevina Jugoslavija već je bila rasparčana između nacističke Njemačke, fašističke Italije i njihovih saveznika i marionetskih režima, uključujući Nezavisnu Državu Hrvatsku. Brutalni teror nad civilnim stanovništvom, masovni zločini i represija potaknuli su razvoj oružanog otpora, koji je predvodio partizanski pokret pod rukovodstvom Komunističke partije Jugoslavije i Josipa Broza Tita.

Nakon sloma tzv. Užičke republike u zapadnoj Srbiji i snažnih ofanziva okupatorskih snaga, postalo je jasno da se dotadašnji način borbe mora promijeniti. Umjesto statičnih odreda, bilo je nužno stvoriti pokretne jedinice sposobne za brze manevre, duboke prodore i borbu na različitim terenima.

Zašto baš Rudo?

Rudo, smješteno uz rijeku Lim, u istočnom dijelu Bosne i Hercegovine, izabrano je kao pogodno mjesto za formiranje nove brigade zbog svog geografskog položaja, relativne sigurnosti u tom trenutku i prisustva većeg broja iskusnih partizanskih boraca koji su se povlačili iz Srbije i Sandžaka.

U Rudom je 21. decembra 1941. godine okupljeno oko 1.200 boraca, raspoređenih u šest bataljona, četiri iz Srbije i dva iz Crne Gore. Među njima je bilo i više desetina žena.

Za prvog komandanta Prve proleterske brigade imenovan je Koča Popović, tada mladi, ali izuzetno sposobni vojni rukovodilac, kasnije general i jedan od najznačajnijih vojnih i političkih lidera poslijeratne Jugoslavije. Za političkog komesara postavljen je Filip Kljajić “Fića”, čija je uloga bila očuvanje ideološkog jedinstva, morala i političke svijesti boraca.

Od samog početka brigada je zamišljena kao elitna jedinica, ne po privilegijama, već po disciplini, pokretljivosti i spremnosti da se uputi tamo gdje su borbe najteže.

Ratni put i simbol otpora

Prva proleterska brigada ubrzo je postala okosnica Narodnooslobodilačke vojske. Tokom rata učestvovala je u nekim od najtežih i najznačajnijih operacija, uključujući legendarni zimski marš i prelazak Igmana, borbe u istočnoj Bosni, Sandžaku, Crnoj Gori i Hercegovini, kao i u velikim bitkama na Neretvi i Sutjesci.

Tokom više od tri ratne godine brigada je prošla hiljade kilometara, učestvovala u stotinama borbi i dala nemjerljiv doprinos slomu okupatorskih i kvislinških snaga. Kroz njene redove prošle su desetine hiljada boraca iz svih krajeva zemlje, a iz nje su potekli brojni komandanti, politički rukovodioci i narodni heroji.

Cijena te borbe bila je ogromna: hiljade poginulih, ranjenih i nestalih boraca, ali je Prva proleterska brigada postala trajni simbol otpora, solidarnosti i zajedničke borbe protiv fašizma.

Naslijeđe i sjećanje

Nakon rata, Rudo je postalo jedno od najvažnijih mjesta antifašističkog sjećanja u Bosni i Hercegovini. Podignut je spomenik Prvoj proleterskoj brigadi, a kasnije i muzej posvećen njenom osnivanju i ratnom putu. Iako je sjećanje na Narodnooslobodilačku borbu u posljednjim decenijama često potiskivano ili politizirano, historijska činjenica ostaje neupitna: Prva proleterska brigada bila je temelj iz kojeg je izrasla pobjednička partizanska vojska, a osnovana je upravo u Bosni i Hercegovini.

 

Hrkljus.com





Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *