Vožnja pod uticajem alkohola jedan je od vodećih uzroka nesreća širom svijeta. Međutim, mnogi i dalje misle da ispijanje jednog-dva piva ili čaše vina neće uticati na njihove vozačke performanse.

Nauka dokazuje suprotno: čak i male količine alkohola mogu smanjiti koordinaciju, vrijeme reakcije i rasuđivanje. To znači da je sposobnost sigurnog upravljanja vozilom ugrožena, jer alkohol počinje da utiče prije nego što to shvati konzument.

Usporen mozak

Alkohol je depresant centralnog nervnog sistema; odnosno usporava moždane funkcije. On mijenja koordinaciju, percepciju i vrijeme reakcije. A ovi efekti su evidentni čak i kod niskog nivoa alkohola u krvi.

Prema nedavnim istraživanjima, samo 0,1 g/l alkohola u krvi već povećava rizik od nesreća, a “slabo pijani” vozači imaju 46 % veću vjerovatnoću da budu odgovorni za nesreće u odnosu na trezvene vozače. Štaviše, ovi efekti se kontinuirano povećavaju kako nivo alkohola raste, bez definisanog praga.

U stvari, sa nivoom alkohola u krvi od 0,3 g/L, već su uočljivi sljedeći efekti:

Poteškoće u obavljanju više zadataka: povećavaju se greške i gubitak pažnje, što utiče na kontrolu vozila i sposobnost reagovanja na saobraćajnu signalizaciju.

Poremećaj rasuđivanja: Vizuelna obrada je smanjena i odluke su ometene, povećavajući vjerovatnoću preuzimanja rizika.

Sporije vrijeme reakcije: Alkohol uzrokuje pospanost, što odgađa reakciju na nepredviđene situacije.

Da bi postigla nivo alkohola u krvi od 0,3 g/L, osoba teška oko 70 kg morala bi popiti otprilike 500 ml do 700 ml (dvije ili tri čaše) 5 % piva ili 250 ml do 350 ml vina (iz jedne čaše) sa sadržajem alkohola od 12 %.

Međutim, ove vrijednosti mogu varirati ovisno o metabolizmu, težini i spolu osobe, kao i o vremenu u kojem se pića konzumiraju.

“Siva zona” pravne tolerancije

U mnogim zemljama, zakonska granica za vožnju je između 0,5 g/L i 0,8 g/L. Međutim, ovi pragovi nisu sinonim za sigurnost: sa sadržajem alkohola u krvi od 0,5, rizik od nesreće je gotovo dvostruko veći od rizika od 0,0.

Nedavna studija je pokazala da je smanjenje dozvoljene granice alkohola u Utahu (SAD) – 0,8 g/L na 0,5 g/L – dovelo do smanjenja ukupnog broja nesreća za 17 %, uglavnom onih koje su izazvale samo materijalnu štetu.

Ovi podaci potvrđuju stav da ne postoji potpuno siguran nivo alkohola za vožnju i da bi stoga zakonska stopa trebala biti nula.

Osim toga, bitno je zapamtiti da svako tijelo drugačije obrađuje alkohol. Faktori kao što su težina, godine i pol utiču na to kako nas to mijenja. Ono što se jednoj osobi čini sigurnim, drugoj možda nije sigurno. Na primjer, žene imaju tendenciju da metaboliziraju alkohol sporije od muškaraca, što ih čini osjetljivijim na njegove učinke.

Takođe se mora uzeti u obzir da nivo umora ili stresa može pojačati njegov utjecaj, bez obzira na to koliko je mala doza unesena.

“Dobro sam, kontrolišem”

Jedan od razloga zašto je vožnja u pijanom stanju toliko opasna je taj što se mnogi ljudi oslanjaju na to kako se osjećaju. Nakon što popijemo, možemo misliti da kontrolišemo situaciju. Ali studije pokazuju da ljudi potcjenjuju stepen do kojeg alkohol utiče na njih. Poremećaj rasuđivanja i usporeni refleksi nisu uvijek očigledni za nekoga ko je pio.

Nadalje, sa svakim pićem koje konzumiramo, naša sposobnost da procijenimo vlastito stanje se pogoršava, zbog čega potcjenjujemo rizike i dovodimo se u još veću opasnost.

Mladi su posebno podložni utjecaju alkohola na putu. Šanse za fatalnu nesreću sa stopom od 0,8 g/L povećavaju se i do 17 puta u poređenju sa trezvenim vozačima istih godina.

Ova ranjivost je zato što imaju manje iskustva u vožnji i što im se mozak još uvijek razvija, što utiče na njihovu sposobnost donošenja brzih i sigurnih odluka. Osim toga, skloni su da preuzimaju više rizika i potcjenjuju posljedice svojih postupaka.

Iz tog razloga, zakoni zemalja poput Njemačke i Sjedinjenih Država postavljaju nultu granicu tolerancije za vozače mlađe od 21 godine. Na drugim mjestima, poput Rumunije, Češke, Mađarske ili Slovačke, idu još dalje: ograničenje je 0,0 za sve vozače.

Utjecaj alkohola na vožnju je evidentan, čak i u malim dozama. Zato zakone koji postavljaju zakonske granice alkohola ne treba tumačiti kao sigurnosni znak. Jedini način da osiguramo da naše vozačke vještine nisu ugrožene je da uopće ne konzumiramo alkohol.

Pijenje i vožnja loše idu zajedno. Samo je pitanje vremena kada će doći do nesreće. Vrijedi li riskirati?