Ove godine bit će tačno 132 godine od osnivanja prve meteorološke stanice u Sarajevu, na Bjelavama, ističe za „Avaz“ Mufid Garibija, arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Austrougarski preporod
U doba Osmanskog carstva, Osmanlije su u muvekithanama oformile jedan vid meteorološke službe koja je, između ostalog, služila i kao vrsta podrške i pomoći u civilne i vojne svrhe. Meteorologijom su se u tom periodu bavili astronomi, jer su posjedovali znanje o sazviježđima i Mjesečevim mijenama te su na taj način prognozirali vrijeme, ističe Garibija.

Nakon dolaska Austrougara na ove prostore došlo je do značajnijeg razvoja meteorologije kao nauke. Prvo su se osnivale vojne stanice u Sarajevu i Mostaru, koje su uspostavile meteorološka mjerenja i posmatranja, da bi zvanično utemeljenje meteorologije kao nauke na našim prostorima otpočelo osnivanjem meteorološke stanice u Sarajevu, tačnije na Bjelavama, 1892. godine, ali i zvanične meteorološke službe u Bosni i Hercegovini.

Dvije godine nakon utemeljenja stanice na Bjelavama, tačnije 1894. godine, bit će izgrađen opservatorij na vrhu Bjelašnice, i to na 2.067 metara nadmorske visine. Opažanja opservatorija su bila od internacionalne i naučne vrijednosti te je prvi objekt takve namjene na Balkanu.

Ugledni Balif
Upravo ovaj opservatorij je igrao bitnu ulogu u nastajanju prve studije o klimi Bosne i Hercegovine, koju je napisao dr. Mašeles. Nedugo zatim, 1902. godine, odnosno osam godina nakon same izgradnje opservatorija na Bjelašnici, sagrađen je i poseban objekt na temeljima nekadašnje male privremene stanice na Bjelavama, navodi Garibija.

Važno je istaći da je utemeljitelj meteorološke službe Filip Balif, po zanimanju intelektualac građevinske struke, porijeklom iz Austrije, iz grada Egenburga. On je jedan veliki dio života proveo u Bosni, ali nakon izgradnje meteorološke stanice na Bjelavama preselio se u Beč, gdje i umire 1905. godine.

Balif je na našim prostorima uživao autoritet i bio je izuzetno ugledan. Obnašao je funkciju glavnog direktora za građevinarstvo pri Zemaljskoj vladi te je imao veliki utjecaj na Benjamina Kalaja. Pripadao je evangelistima te je začetnik i ideje za buduću izgradnju Evangelističke crkve, koja je danas zgrada Likovne akademije.

Oštećen u ratu
Poslije Prvog svjetskog rata obnavljaju se mreže stanica koje će posebno doći do izražaja u doba nove Jugoslavije, kada će u Sarajevu biti formiran Republički hidrometeorološki zavod Bosne i Hercegovine, koji će po osnivanju svjetske meteorološke organizacije jačati sve do posljednje agresije na Bosnu i Hercegovinu 1992. godine, kada se desila teža devastacija objekta. Svakako treba naglasiti da sve vrijeme, i pored teških uvjeta, on nije prestao s radom. Nakon agresije objekt je obnovljen, a danas djeluje kao Federalni hidrometeorološki zavod, koji s novim tehnologijama, tj. savremenom digitalizacijom, ide u korak s vremenom u svim sektorima. Osim meteorologije, neizostavno je spomenuti i sektore koji su u sastavu ovog zavoda, kao što su hidrologija, seizmologija, ali i sektor za kvalitet zraka i vode.