Neke nauke se mogu praktično primjeniti u pokušajima da se sagovorniku ili bliskoj osobi pročitaju misli.

Govor tijela

Govor tijela jasno pokazuje o čemu neko razmišlja. Naborano čelo, klackanje na stolici naprijed-nazad, ispreplitani prsti lijeve i desne ruke su najčešći znaci stresa, a ako osoba sjedi tako zgrčeno da se već bliži pozi fetusa, to je znak da je u ozbiljnom stanju ugroženosti. Kada primati u divljini pokazuju svoju snagu, oni šire ruke, protežu se i lupaju po grudima. Zapravo, na taj način oni smanjuju nivo hormona kortizola i smanjuju stres. Naučnici tvrde da se naše emocije prvo pokazuju na tijelu, a tek onda u našoj svijesti.

Disanje

Duboko disanje ukazuje na opuštenost, a plitak dah na napetost, ako je kombinovan s kratkim, odsječnim udasima, moguće je da osoba nešto i prikriva. Disanje se može pratiti po pokretima grudnog koša: stegnut grudni koš označava plitko disanje.

Pokreti očiju

Zjenice se šire kad se osoba duboko koncentriše, ali i u trenutku upoznavanja s novim ljudima. Ako zjenice ostanu raširene i poslije tog trena, moguće je postojanje simpatije.

Boja glasa i brzina govora

Baš kao što naše tijelo otkriva ono što želimo da prikrijemo, tako brzina govora i boja glasa mogu da budu vjerni pokazatelji malih tajni. Spor govor ukazuje na smirenost, a namješteno usporen govor predstavlja lažnu, pozersku harizmu. Naglašavanje riječi ima isti efekat.

Pažnja

Ako se sagovorniku pristupa smireno, bez “upadanja u riječ” i sa punom pažnjom, sposobnost razumijevanja njegovog mentalnog i emotivnog stanja je znatno veća.

Naučnici tvrde da ljudi imaju tri mozga, od kojih dva odlično čitaju misli drugih ljudi. Svjesni um ne razumije govor tijela, jer je evolucija to prepustila nesvjesnom, budući da je veće i brže. Međutim treći mozak – doslovno u utrobi, nesvjesno direktno komunicira i prenosi sve signale iz okruženja, posebno one primljene od sagovornika i ljudi iz neposredne blizine.