Kefir je prirodni “antibiotik” prepun dobrih bakterija koje imaju blagotvoran učinak na organizam, od poboljšavanja probave do ublažavanja intolerancije na hranu, alergija i jačanja imuniteta. Taj cijenjeni napitak smanjuje rizik od upalnih procesa u tijelu i detoksicira te potiče mršavljenje. Koristi se protiv gastritisa i čira na želucu, visokog tlaka, kao i jetrenih tegoba; poboljšava općenito stanje organizma.

Popis dobrobiti doista je pozamašan jer je zdrava crijevna flora zasigurno barem polovica zdravlja. No nije svaki kefir jednak; industrijski proizveden napitak koji pronalazimo u trgovinama nema koktel sastojaka koji bi učinkovito utjecao na zdravlje. Iako je dobra alternativa nezdravim pićima, kupovni kefir ne može se usporediti s domaćim.

Kako se radi kefir?

Da biste napravili domaći kefir, trebat će vam starter, odnosno mekana zrnca koja se hrane i razmnožavaju u mlijeku – i nemaju rok trajanja. Kefirna zrnca ne mogu se kupiti u trgovini, najčešće „kruže“ među vlasnicima koji lako odvoje dio i proslijede ga dalje.

Na internetskim stranicama možete pronaći one koji će vam ih poslati poštom, najčešće u malo mlijeka. Ako ste dobili zaleđena zrnca, potrebno je nekoliko dana da se vrate u formu i aktiviraju. Stavite ih u staklenku s mlijekom, a nju poklopite, ali je nemojte zatvoriti.

Ostavite na sobnoj temperaturi 24 sata. Tijekom ljeta kad su temperature više i 12 sati može biti dovoljno. Zrnca potom procijedite i prvi kefir bacite te ponovite postupak još dva puta. Kad dobijete kremasti i lagano pjenasti napitak, starter se oporavio.

Žlicu zrnaca stavite u staklenku i dolijte oko 3 dl hladnog mlijeka. To može biti kravlje, kozje ili koje god vam najbolje odgovara – slobodno eksperimentirajte. Prema iskustvima, najukusniji je kefir od neobranog mlijeka. Vrijeme stajanja zrnaca u mlijeku možete i prilagoditi ukusu jer napitak s vremenom postaje kiseliji.

Odvoji li se sirutka, neka vas to ne brine, promiješajte napitak i procijedite ga kroz cjedilo nešto širih rupa. Zrnca prebacite u čistu staklenku, prelijte novim mlijekom, a kefir spremite u hladnjak i čuvajte ga nekoliko dana.

Kad narastu i udvostruče se, zrnca možete zamrznuti u plastičnoj vrećici. To možete učiniti tako da ih pomiješate s malo mlijeka ili isperete u hladnoj vodi, lagano posušite papirom pa čvrsto zatvorite u vrećici da nema zraka i zamrznite. Zrnca možete i proslijediti dalje.

Ako prvi put pijete domaći kefir, nemojte pretjerivati s količinama jer se mijenja crijevna flora pa dopustite tijelu da se navikne. Za početak uzmite pola male šalice kako biste provjerili kako reagira organizam te postupno povećavajte dozu.

Oni koji ga uzimaju u terapijske svrhe piju do litre dnevno, najbolje ujutro na prazan želudac ili prije spavanja. Zrenjem se količina laktoze smanjuje na minimum pa ga piju i oni koji imaju slabu toleranciju na mlijeko.

Uz ponešto strpljenja i pažnje kefirna zrnca traju vječno. Entuzijasti ih nose na putovanja, pa neka u svom CV-ju imaju i tisuće kilometara. Neki ih ostavljaju prijateljima da se za njih brinu, a mogu se i zamrznuti.