Više volite crnu kafu? Onda vjerovatno volite i tamnu, gorku čokoladu, prema novom istraživanju koje identificira genetsku osnovu za te sklonosti.

To genetsko obilježje može vas pogurati prema dobrom zdravlju, prema naučnici Marilyn Cornelis, profesorici preventivne medicine na medicinskom fakultetu Feinberg na Northwestern University, koju prenosi CNN.

“Kažem ljudima da je moja zanimacija istraživanje kafe”, rekla je Cornelis. “To je vruća tema.”

Zašto vruća? Zato što su studije pokazale da umjerene količine crne kafe – između 3 i 5 šoljica dnevno – smanjuju rizik od određenih bolesti, uključujući Parkinsonovu bolest, bolesti srca, dijabetes tipa 2 i nekoliko vrsta raka.

No te će prednosti vjerovatno biti izraženije ako kafa ne sadrži mlijeko, šećer i druge arome koje dodajemo, a koje debljaju.

“Znamo da postoji sve više dokaza koji upućuju na povoljan uticaj konzumacije kafe na zdravlje. Ali čitajući između redaka, svako ko savjetuje nekome da konzumira kafu obično bi mu trebao savjetovati da konzumira crnu kafu zbog razlike između konzumacije crne kafe i kafe s mlijekom i šećerom”, rekao je Cornelis.

“Jedna je prirodna, bez kalorija. Druga može dodati stotine kalorija, a uticaj na zdravlje mogao bi biti sasvim različit”, dodala je.

U prethodnim istraživanjima Cornelis i njezin tim otkrili su da geni mogu uticati na to zašto neki ljudi uživaju u brojnim šoljicama kafe dnevno, dok drugi ne.

“Ljudi s određenim genom brže metaboliziraju kofein, tako da stimulativni učinci brže nestaju i moraju piti više kafe”, rekla je.

“To bi moglo objasniti zašto se čini da nekima ne smeta puno kafe u odnosu na nekoga ko bi mogao dobiti drhtavicu ili postati vrlo tjeskoban nakon malo kafe”, dodala je.

U novoj studiji, objavljenoj u časopisu Nature Scientific Reports, Cornelis je detaljnije analizirala vrste kafopija, odvajajući ljubitelje crne kafe od ljubitelja vrhnja i šećera (i drugih dodataka).

“Otkrili smo da oni koji piju kafu, a imaju gensku varijantu povezanu s bržim metabolizmom kofeina, preferiraju gorku, crnu kafu”, rekla je Cornelis. “Također smo pronašli istu gensku varijantu kod ljudi koji više vole čisti čaj od zaslađenog i gorku tamnu čokoladu, a ne nježniju mliječnu čokoladu.”

No, postoji jedna kvaka.

Cornelis i njen tim ne misle da preferencija ima ikakve veze s okusom obične crne kafe ili čaja.

Umjesto toga, rekla je, ljudi s ovim genom preferiraju crnu kafu i čaj jer gorak okus povezuju s povećanjem mentalne budnosti zbog kofeina.

“Naše tumačenje je da ti ljudi izjednačavaju prirodnu gorčinu kofeina s psihostimulacijskim učinkom”, rekla je Cornelis. “Nauče povezivati gorčinu s kofeinom i učinkom koji osjećaju. To je naučeno.”

Isto vrijedi i za preferenciju tamne nad mliječnom čokoladom, dodala je.

“Kad pomisle na kofein, pomisle na gorak okus, pa uživaju i u tamnoj čokoladi”, rekla je Cornelis. “Moguće je da su ti ljudi samo vrlo podložni učinku kofeina, a također imaju to naučeno ponašanje povezano s drugom gorkom hranom.”

Tamna čokolada sadrži nešto kofeina, ali mnogo više spoja zvanog teobromin, poznatog stimulansa živčanog sustava povezanog s kofeinom. No, više nije bolje kada je u pitanju teobromin, pokazuju studije – veće doze mogu povećati broj otkucaja srca i pokvariti raspoloženje.

Tamna čokolada je također puna kalorija, pa je ograničenje konzumacije dobro za liniju.

Ipak, studije pokazuju da čak i mali zalogaj tamne čokolade dnevno može doprinijeti zdravlju srca i smanjiti rizik od dijabetesa.

To je vjerovatno zato što kakao sadrži mnogo flavanola – epikatehina i katehina – antioksidativnih spojeva za koje se zna da poboljšavaju protok krvi. Ostale namirnice koje sadrže flavanole su zeleni, oolong i crni čaj, crno vino, kelj, luk, bobice, agrumi i soja.