Skoro svakog vikenda tokom ljetnih mjeseci, hiljade automobila stvori kilometarsku kolonu koja se protegne od Konjica do atuoputa ili od Mostara do Bijelog Polja na ulazu u ovaj grad. Naravno, nisu krivi građani – vrijeme je godišnjih odmora i svi hrle na more.

Magistralna cesta je odavno postala „tijesna“ za količinu automobila. Rješenje postoji i zove se autoput, odnosno Koridor 5C. Međutim, dio od Konjica do Mostara je najzahtjevniji na cijelom autoputu jer se radi o dionici koja je ucrtana kroz tunel Prenj.

Ali prema svemu sudeći, uprkos ambicioznim najavama, mašine za probijanje tunela Prenj nisu ni prišle planini.

Pripremne faze
Na upit „Dnevnog avaza“ iz „Autocesta FBiH“, na čijem čelu je Denis Lasić, kadar HDZ-a, opet su odgovorili „da se u ovoj godini očekuje snažniji zamah na izgradnji pune infrastrukture na Koridoru 5C“. Dok je otvoreno gradilište poddionice tunel Kvanj – Buna u dužini od 5,25 kilometara, a uskoro će biti i drugo na izgradnji poddionice Mostar jug – tunel Kvanj čija je dužina 9,2 kilometra, dotle su završene sve ključne pripremne faze za dionicu Mostar sjever – Mostar jug.

Riječ je o dionici od 14,2 kilometra, koja predstavlja jedan od najzahtjevnijih segmenata Koridora 5C i radi se o infrastrukturno i građevinski iznimno kompleksnoj trasi, koja će povezati sjeverni i južni dio Mostara.

– Za ovu dionicu je ishođena okolišna dozvola, izrađeni su idejni i glavni projekti i oni se trenutno nalaze u postupku pregleda, dok je urbanistička saglasnost u procesu pribavljanja – kazali su za „Avaz“ iz „Autocesta FBiH“.

Trasa započinje kod petlje Mostar sjever, a završava kod buduće petlje Mostar jug. Zbog specifičnog terena i potrebe da se izbjegnu naseljena područja, trasa uključuje veliki broj tehnički zahtjevnih objekata. To su pet tunela ukupne dužine gotovo šest kilometara, od kojih je tunel Oštri Rat najduži, s dužinom od 3,38 kilometra te mostovi i vijadukti – ukupne dužine oko 1,6 kilometara.

– Na ulazu u dionicu planirana je bočna naplatna stanica s osam kabina te prateća infrastruktura, uključujući kontrolnu zgradu i tehničke objekte. U martu 2025. godine, Evropskoj banci za obnovu i razvoj (EBRD) dostavljena je tenderska dokumentacija za drugu fazu odabira izvođača radova, koja je trenutno u fazi evaluacije. Postupak nabavke nadzora nad radovima je uspješno zaključen, a 25. marta ove godine potpisan je ugovor s konzorcijem koji čine Roughton International Limited iz Ujedinjenog Kraljevstva i IRD Engineering S.r.l. iz Italije – kazali su nam iz „Autocesta FBiH“.

– Važno je naglasiti kako ova dionica nije samo fizička poveznica između sjevera i juga Mostara, već i ključni korak prema povezivanju Bosne i Hercegovine s evropskom prometnom mrežom – dodaju iz ove javne kompanije.

S druge strane, javnost s nestrpljenjem očekuje informacije koje se odnose na tender za najkompleksniju dionicu tunel Prenj. Iz „Autocesta FBiH“ tvrde da je tender u završnoj su fazi te da su definirani rokovi za odabir izvođača i dodjelu ugovora za ovu godinu.

Sjeverni dio
– Tunel Prenj najduži je i najsloženij građevinski objekt na cijeloj dionici autoceste od Svilaja do Bijače u dužini od 10.450 metara. Osim tunela Prenj, ova dionica podrazumijeva pristup sjevernom i južnom portalu tunela, pa se ukupna dužina povećava na 12 kilometara. Za uvezivanje autoceste u potpunosti trebali bi imati potpuno završen sjeverni dio koridora, dok bi na jugu realizacija tehnički najzahtjevnijeg dijela autoceste – tunela kroz planinski masiv Prenja trebala biti okončana do kraja ljeta 2030. godine- naglašavaju iz „Autocesta FBiH“.

Navode da su trenutno u fazi ishođenja odobrenja banke na za posljednju i završnu fazu odabira izvođača radova na dionici tunel Prenj.

– Finansijska konstrukcija je zatvorena kroz finansiranje od EIB-a, EBRD-a i WBIF-a, dok se sredstva iz Plana rasta Evropske unije, uplaćuju u budžet države BiH, sukladno tome nakon raspodjele sredstava unutar BIH, a na temelju interne odluke, Vlada FBiH će odlučiti o daljem utrošku tih sredstava, uključujući i korištenje istih za izgradnju dionica Koridora 5C – kažu iz „Autocesta FBiH“.

Tehničke i geološke neizvjesnosti
– Tunel Prenj nosi brojne tehničke i geološke neizvjesnosti, a riječ je o jednom od najambicioznijih tunelskih zahvata u regiji, koji bi po završetku trebao biti deveti najduži cestovni tunel u Evropi. Kada bude izgrađen, ovaj tunel će značajno skratiti putovanje između Sarajeva i Mostara – za oko 30 kilometara, odnosno do sat vremena vožnje. Ukoliko sve bude teklo prema planu, puštanje u promet očekuje se u avgustu 2030. godine – ističu iz „Autocesta FBiH“.