Htjeli mi to priznati ili ne, ali razvoj novih tehnologija u 2023. godini nepovratno je promijenio svijet i naše živote. Možemo bez imalo ustručavanja reći da je ovo bila prijelomna godina za umjetnu inteligenciju, kvantnu informatiku i proširenu stvarnost.

Svijet je “otkrio” umjetnu inteligenciju
Otkako je na scenu stupio ChatGPT, a onda njegovim stopama krenuo i Bard te ostali veliki jezični modeli, čini se kako više ništa nije isto. Umjetna inteligencija, koja je do tad bila gotovo nevidljiva u našim svakodnevnim životima (a to ne znači da ju nismo koristili, već samo da tog nismo bili svjesni), postala je ključan pojam. Ne samo da je običnim korisnicima pokazala kako umjetna inteligencija nije nešto što nalazimo u naučnofantastičnim filmovima, već da može biti itekako korisna u poslu, ali i privatnom životu. Ono što je nekad bilo rezervirano samo za istraživače i laboratorije, odjednom je postalo dostupno svakome ko je imao kompjuter i pristup internetu, a krajem godine i pametni telefon.

Apple
U manje od godinu, tehnologija umjetne inteligencije (iako mnogi ističu da to još nije prava umjetna inteligencija), postala je nešto o čemu kompanije ozbiljno razmišljaju, nešto što se aktivno uvodi u poslovanje, ali i koristi u obrazovanju. No, koliko god umjetna inteligencija dobro zvučala, to je još tehnologija koja se razvija.

Stoga bi ju trebalo koristiti s dozom opreza. Vidjeli smo da umjetna inteligencija nije savršena i lako može “servirati” lažne i netačne informacije, a s njenom širokom primjenom problem lažnih informacija, fotografija i videa postao je još izraženiji. Čini se kako u doba umjetne inteligencije sve informacije na koje naiđemo moramo dobro provjeriti. Pogotovo nakon što su naučnici otkrili kako jedan od najpopularnijih chatbotova pogonjenih umjetnom inteligencijom, može “lagati” kad je pod pritiskom.

Istraživači iznenađeni otkrićem jedne osobine koju umjetna inteligencija dijeli s ljudima

Kvantna informatika sve je bliže
O kvantnoj informatici govori se kao o tehnologiji koja bi u primjenu mogla krenuti za pet ili 10 godina. No, činjenica je da istraživači svake godine ostvaruju nevjerovatan napredak u razvoju te tehnologije, za koju mnogi tvrde da će pokrenuti novu eru u korištenju kompjutera.

Jedan od najimpresivnijih pomaka u toj tehnologiji dogodio se u decembru kada je IBM lansirao svoj kvantni kompjuter System Two. Lansiranje se poklopilo s izlaskom kvantnog čipa od 133 qubita, nazvanog “Heron” — koji je stručnjaci mnogo zanimljiviji od čipa od 1.000 qubita koji je lansiran u isto vrijeme. Zašto? Budući da je Heron manje bučan od svog većeg rođaka i mogao bi se pokazati kao temeljna tehnologija za buduće čipove.

IBM predstavio novi kvantni čip za buduće velike sisteme
Naučnici s Instituta Ruđer Bošković došli su do novih spoznaja važnih za razumijevanje kvantne fizike i s implikacijama za različite domene kvantnih tehnologija, od kvantne informatike preko kriptografije do primjene u razvoju novih materijala i lijekova.

Istraživanje ruđerovaca otkriva tajne sprezanja čestica
Ne smijemo zaboraviti ni Googleov superkompjuter, za koji iz te kompanije tvrde da je postigao “kvantnu nadmoć” odnosno pokazuje sposobnosti izvan postojećih klasičnih superkompjutera, dok Intel aktivno radi na razvoju procesora koji bi kvantni kompjuteri izveo iz sfere laboratorija u svakodnevni život.

Virtuelni svjetovi poput Metinog “metaverzuma” još nisu postali toliko popularni da ih ljudi masovno koriste. No, idu u tom smjeru. Sve više kompanija razvija svoje virtuelne svjetove, virtuelne prostore za rad i druženje, pa čak i – virtuelne muzeje.

Metaverse ili virtuelni svjetovi
Evropljani sastavili 23 preporuke o budućim metaverzumima: U središtu osam vrijednosti i načela

Apple je svojim Vision Pro uređajem, koji korisnicima omogućuje korištenje virtuelne i proširene stvarnosti pomoću naglavnog uređaja, te brojne aplikacije i usluge koje prate taj uređaj, pokazao kako bi budućnost mogla izgledati. Ali ne baš odmah i ne baš za sve.

No, Apple nije jedini koji se nada da će pametne naočale (odnosno uređaji za virtuelnu i proširenu stvarnost) postati ključan dio naših života u bliskoj budućnosti. Meta je, u saradnji s Ray-Banom, razvila naočale koje izgledaju poput klasičnih sunčanih naočala, a nude iskustvo proširene stvarnosti. I nisu jedini. Brojne kompanije upravo kroz pametne naočale žele uvesti ljude u takav, prošireni svijet, gdje se brišu granice između virtuelnog i stvarnog.

LG-jev robot pazit će na kućne ljubimce dok su vlasnici na poslu
Samo ćemo spomenuti Laqo virtuelni muzej osiguranja koji se u potpunosti nalazi u metaversu i dostupan je za “obilazak” samo u virtuelnom obliku.

Pa ipak, uprkos svemu tome, većini je ljudi stvarni svijet, takav kakav je, još draži od virtuelnog. Barem za sad.

Roboti su tu i s njima moramo naučiti živjeti

Posljednjih godina područje robotike doživjelo je velik napredak, a u kombinaciji s umjetnom inteligencijom, roboti su postali još “pametniji” i još korisniji.

Tako smo mogli vidjeti nove robote specijalizirane za komplicirane operacije u medicini, zahvaljujući kojima je oporavak brži, a sam postupak jednostavniji. No, tu su i brojni “androidi” koji svojim izgledom i ponašanjem imitiraju ljude i tako robotiku i robote pokušavaju približiti ljudima.

Za mnoge roboti su postali članovi porodice kroz pametne uređaje kao što su robotski usisavači ili robotske kosilice. Takvi, roboti koji pomažu, najlakše pronalaze put do ljudskih srca, jer ko nije sretan kad neki dosadni posao, umjesto njega obavi – robot.

Međutim, iako djeluju “živo” roboti su još samo mašine kojima upravlja čovjek direktno ili kroz različite algoritme i programe. I tako će, uprkos brojnim naprecima, biti još neko vrijeme, piše Zimo.

Šta nas čeka u 2024.? Teško je predvidjeti, ali sigurno će biti zanimljiva.