Večeras, u noći sa 26. na 27. oktobar, dolazi do pomjeranja sata i satovi će biti vraćeni za jedan sat unazad, tačno u 3:00 ujutro. To znači da će ponovo biti 2:00 i da ćete imati dodatni sat sna.
Vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti, pa će biti manje svjetla u popodnevnim satima.

U noći kada se vraćaju kazaljke ljudi će moći spavati jedan sat duže.

Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena, koje u svijetu primjenjuje više od 100 zemalja a ovisi o njihovom geografskom položaju, u Evropskoj uniji su već duže predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donesena.

Evropski parlament je u martu 2019. godine podržao prijedlog Direktive kojom se od 2021. na nivou EU ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta se odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.

Međutim, Vijeće EU nije usvojilo konačnu odluku, pa se praksa pomicanja sata nastavlja.

Kako utiče na organizam?

Brojne studije, uključujući i onu čiji je inicijator bio Еvropski parlament, ne samo da nisu pokazale da pomjeranje sata ima pozitivan efekat, već su rezultati takvi da pokazuju da prelazak sa zimskog na ljetnje računanje vremena i obrnuto negativno utiče na zdravlje ljudi.

Promjene računanja vremena u proljeće i na jesen odražavaju se na naš unutrašnji biološki sat (cirkadijalni ritam) kojim se ne regulišu samo periodi spavanja i budnog stanja već i mnoge endokrine funkcije.

Organizmi koji žive na zemlji kao odgovor na promjenu okoline i adaptaciju, razvili su unutrašnji biološki sat.

Ovaj sat reguliše brojne fiziološke procese kao što su hranjenje, spavanje, tjelesna temperatura, sekrecija hormona, metabolizam.

Naš unutrašnji sat precizno usklađuje fiziološke procese periodima dana.

Kada biološki sat i životni stil nisu usklađeni organizam pati i može biti povećan rizik za razvoj bolesti.

Meteoropate i hronični bolesnici najugroženiji

Pomjeranje sata na zimsko računanje vremena, upozoravaju naučnici, može imati negativne posljedice po zdravlje ljudi.

Studije su pokazale da se mijenja lučenje melatonina tokom noći, a samim tim se remeti i bioritam čovjeka. Povećava se rizik od srčanog i moždanog udara, a starije osobe koje boluju od karcinoma mogu razviti veći rizik i od kardiovaskularnih oboljenja tih dana.

Pomjeranje sata nije pogodno ni za meteoropate i hronične bolesnike. Praksa da se dva puta godišnje “mijenja vrijeme”, može da smeta i potpuno zdravim ljudima.

Meteorološki uslovi, generalno, utiču na raspoloženje ljudi, pogotovo kada dođe jesen.

Psiholozi smatraju da svako treba da sluša svoj unutrašnji ritam kada će se i kako buditi ujutro. Promjene raspoloženja, bezvoljnost, razdražljivost i glavobolje su osnovne i neizbježne posljedice sezonskog pomjeranja sata.

Kada je manje Sunca, ljudi se osjećaju razdražljivo. Pomjeranjem sata dan traje još kraće, pa to ostavlja posljedice i na psihu ljudi.

Uz to, organizmu je potrebno vrijeme da se adaptira na promjenu računanja vremena.

Meteoropatama i hroničnim bolesnicima potrebne su bar dvije nedjelje da se vrate u normalno stanje nakon vraćanja sata.