Golubovi, često smatrani samo dosadnom pojavom u gradovima, zapravo posjeduju visok nivo inteligencije. Oni mogu da pamte lica, vide svijet u jarkim bojama, navigiraju kompleksnim rutama, prenose vijesti, pa čak i spašavaju živote.

U nedavnoj studiji 24 goluba su bila izložena različitim vizuelnim zadacima, neke su naučili da kategorizuju u roku od nekoliko dana, a druge u roku od nekoliko sedmica. Istraživači su otkrili dokaze da je mehanizam koji golubovi koriste za donošenje tačnih odluka sličan metodi koju vještačka inteligencija koristi za pravilno predviđanje.

Različiti poticaji
– Ponašanje golubova sugeriše da je priroda stvorila algoritam koji je izuzetno efikasan u učenju veoma zahtjevnih zadataka – izjavio je Edvard Vaserman, koautor studije i profesor eksperimentalne psihologije na Univerzitetu u Ajovi.

Na ekranu su golubovima prikazivani različiti poticaji, poput linija različite širine, postavljenih u različitim orijentacijama, kao i sektorski i koncentrični krugovi. Svaka ptica je morala da kljucne dugme desno ili lijevo da bi odlučila kojoj kategoriji to pripada. Ako bi odabrali tačno, dobili bi hranu; ako bi pogriješili, ne bi dobili ništa, piše Telegraf.rs.

– Golubovima nije potrebno pravilo – rekao je Brendon Tarner, vodeći autor studije i profesor psihologije na Državnom univerzitetu u Ohaju.

Umjesto toga, oni uče metodom pokušaja i grešaka. Naprimjer, kada bi im bio dat vizual za “kategoriju A”, sve što izgleda slično tome bi također klasifikovali kao “kategoriju A”, koristeći svoju sposobnost prepoznavanja sličnosti.

Tokom eksperimenata golubovi su poboljšali svoju sposobnost da donose tačne odluke sa 55 na 95 posto vremena kada su u pitanju neki od jednostavnijih zadataka. Kada su se suočili s kompleksnijim izazovom, njihova tačnost je porasla s 55 na 68 posto.

– Koristeći skromnije životinje poput golubova, možemo testirati koliko daleko mogu da idu s umom koji je (kako mislimo) isključivo ili uglavnom asocijativan – rekao je Onur Gjunturkun, profesor bihevioralne neurologije na Univerzitetu Ruhr u Bohumu koji nije bio uključen u studiju.

– Ovaj rad pokazuje koliko su asocijativni sistemi nevjerovatno snažni, koliko su istinski nalik na kogniciju.

U modelima vještačke inteligencije glavni cilj je prepoznavanje obrazaca i donošenje odluka. Golubovi, kako pokazuje istraživanje, mogu učiniti isto. Učeći iz posljedica, kada im nije data hrana, golubovi imaju izvanrednu sposobnost da ispravljaju svoje greške. Funkcija sličnosti također igra ulogu za golubove, koristeći njihovu sposobnost da pronađu sličnost između dva objekta.

Proučavanje golubova
– Samo s ta dva mehanizma možete definisati neuronsku mrežu ili mašinu vještačke inteligencije da u suštini rješava ove probleme kategorizacije. Stoji razlog da mehanizmi koji su prisutni u AI također postoje u golubovima – rekao je Tarner.

Istraživači sada ciljaju na saradnju s naučnicima koji proučavaju golubove i njihove mozgove. Nadaju se da bi ova otkrića mogla imati praktičnu primjenu u boljem razumijevanju oštećenja ljudskog mozga.

– Možda možemo dobiti daljnji uvid u to šta se dešava u tom malom ptičijem mozgu. To je, zaista, dobar mozak – možda je malen po veličini, ali kada je u pitanju sposobnost učenja, oni su izuzetni – rekao je Vaserman.

Nijedan golub nije bio povrijeđen tokom studije.