Sanida Džinu naši sugrađani poznaju po ribarskom angažmanu, te u angažmanu pri sprječavanju krivolova. Naš grad se može pohvaliti da ima vrhunskog ribara, koji je ove godine u okviru Premier lige Bosne i Hercegovine završio na drugom mjestu, što se sportskog ribolova tiče. Pored državnog nivoa, Sanid je aktivan i na međunarodnim takmičenjima, a ne smije se zanemariti njegova uloga u promociji prirodnih ljepota našeg grada, gdje je mnoge strance upoznao i proveo kroz atraktivne lokacije za ribarenje u okolini Jablanice.

Ove godine je ostvario jako dobar rezultat:

“Profesionalno i aktivno se bavim sportskim ribolovom zadnjih 7-8 godina. Iza mene su tokom ovog perioda solidni rezultati, kako na državnom, tako i na svjetskom nivou. Ovaj način ribolova je zaista sport. Potrebna je kondicija, potrebno je i trčanje, taj ribolov nije statičan. 4 puta po 45 minuta traje dan i vjerujte da pojedinci u potrazi za ribom pretrče i 10 do 12 kilometara. Budući da meni baš i nedostaje malo kondicije, više osvojim nagrade na znanje, nego na tu kondiciju. Ovu godinu sam završio drugi u Bosni i Hercegovini, u okviru Premier lige. Konkurencija je jaka, ima tu ljudi koji se u ligi takmiče već 15 godina, a ja sam tu zadnjih nekoliko godina aktivan. Ali uvijek sam tu negdje pri vrhu. Ako bude vremena i zdravlja, naredne godine želim ići na prvo mjesto. Što se tiče svjetskog nivoa, od preko sto takmičara završio sam na 18. mjestu. To je dobar rezultat, budući da ljudi jako puno ulažu u sebe kroz taj sport. Ja više rekreativno nastupam, jer nemam neku pomoć od države. Trudim se sam sponzorirati, mada je već duže vrijeme moj sponzor za Svjetsko prvenstvo Opština Jablanica. Oni su tu prvi, a tu je i nekoliko privatnika. ”

“Sportski ribolov je za mene odmor i rekreacija, antistres terapija, ako to prihvatiš tako. Ne treba se to prihvatati kao obaveza, kao imperativ da moraš što više izvaditi i uloviti. U tom slučaju ne trebate ni loviti. To je jednostavno jedna skupa igra. Ko želi time da se bavi, to je jako skupo. Mašinice su recimo oko 750 eura. Najviše novca izvuče sitni pribor, šta god da uzmete od osnovnih stvari, to je minimalno 30 eura.”

Stranci jako često posjećuju Jablanicu da bi ribarili:

“Za ribolov je trenutno najatraktivnije loviti smuđa na Jablaničkom jezeru. Dugogodišnji rad ribarske službe na Jablaničkom jezeru u borbi protiv krivolova je urodio plodom tako da je Jablaničko jezero za tu vrstu ribe sigurno među tri destinacije u Bosni i Hercegovini. I sam učestvujem u suzbijanju krivolova, i nadam se da će i država doprinijeti tome. Često dođu stranci, koji žele da ribare kod nas. Nedavno je dolazio jedan Makedonac, koji je želio obići neke destinacije, a također i moj prijatelj Rene iz Francuske, čiji je prvi izlazak na Jablaničko jezero bio 103 centimetra smuđa, što je rekord i za svjetske vode, a ne lokalne. Svi oni kažu da su prirodnim ljepotama očarani, ali da se to može i mora bolje održavati. Ribolov je kao turizam. Lov na mekousnu pastrmku je jako popularan. Dođe, recimo, 5 ljudi iz Njemačke i oni bi platili po 20 eura dozvolu, koliko zakon nalaže i još su oni spremni izdvojiti po 100 eura pojedinačno za vodiča. Ne živi od toga samo taj vodič, nego ti ljudi moraju negdje i prespavati i jesti. Trebamo otići na lokacije poput Ribnika ili Zmajevca, gdje ima po 50 ljudi koji zakupe prostor da love. A dozvole nisu nimalo jeftine, čak do 50 eura.

“Što se krivolova tiče, koristimo noćne optike i sa njima lociramo te osobe. U slučaju da nađem krivolovca zajedno sa ribom i mrežom ide prijava i ide na sud, međutim nekog pomaka tu nema, te je njima najveći udar kad im podigneš tu mrežu i to je to. Prije 7 godina sam krenuo sa ovim poslom. Od tada je, od ukupnog broja, ostalo 10-15% krivolovaca. Pojedinci su tada 10-15 mreža bacali, sada smo skratili na jednu ili dvije. To je ogroman biznis njima. Ljudi nisu svjesni koliko ptica kormoran uništava ribe. U pitanju je veliki kormoran, koji nije zaštićena vrsta i svugdje u svijetu se ubija. Ovdje to još nismo počeli. To je neka rupa u zakonu.”

Za kraj našeg razgovora, ribolovac Sanid Džino imao je ekološku poruku za svoje sugrađane:

“Najpreče je očistiti vode kanalizacije, smeće i sve ostalo. Podrška nam nedostaje u tom smislu da ne bacamo smeće. Evo, ljudi ne moraju čistiti, ali samo neka ne bacaju smeće. Moja poruka ljudima je da ne bacaju smeće, da barem hoće dvoje poslušati, bio bih prezadovoljan. Koliko puta na određenim lokacijama vreće i vreće smeća nakupimo. Dakle, apelujem na ekološku svijest građana, da ne bacaju otpatke i čuvaju našu okolinu.