Kasna večernja glad mnogima predstavlja dilemu – da li pojesti nešto neposredno prije odlaska u krevet ili sačekati doručak?

Iako se često može čuti da je jedenje pred spavanje loša navika koja doprinosi debljanju i narušava kvalitet sna, stručnjaci za ishranu ističu da nije svaki kasni obrok štetan. Mnogo je važnije šta jedemo i u kojoj količini.

Američki magazin Parade razgovarao je s tri nutricionistkinje i pitao ih šta same jedu kada ogladne pred spavanje. Iako su navele različite namirnice, sve tri složile su se oko jednog pravila: najbolji izbor je lagana užina koja kombinuje proteine i složene ugljikohidrate, posebno one bogate vlaknima, prenosi N1.rs.

Šta nutricionisti preporučuju za kasnu užinu?

Nutricionistkinja Loren Tvig objašnjava da kombinacija proteina i vlakana može pomoći da duže ostanemo siti, ali i da unesemo hranljive materije koje možda nismo dobili u dovoljnoj količini tokom dana.

Njena kolegica Mišel Rautenštajn ističe da je najvažnije zadovoljiti osjećaj gladi, a da se kasna užina ne pretvori u još jednu obilnu večeru.

Prema njenim riječima, obrok od približno 200 kalorija može biti dobar izbor, ali to nije strogo pravilo. Količina hrane zavisi od individualnih potreba, zdravstvenog stanja i onoga što smo prethodno jeli.

Nutricionistkinje su izdvojile tri jednostavne kombinacije namirnica koje mogu biti dobar izbor kada se glad javi neposredno prije spavanja.

Banana s puterom od kikirikija

Banana je izvor ugljikohidrata, vlakana, kalija i magnezija, dok puter od kikirikija osigurava proteine i zdrave masti. Ova kombinacija može pomoći u ublažavanju osjećaja gladi, a pritom ne zahtijeva nikakvu pripremu.

Mladi sir s jabukom

Pola šolje mladog sira i jedna manja jabuka predstavljaju još jednu preporučenu kombinaciju. Sir je bogat proteinima, dok jabuka sadrži vlakna i ugljikohidrate. Ovakva užina može biti posebno dobar izbor za one koji žele nešto zasitnije, ali ne previše kalorično.

Integralni hljeb s jajetom i avokadom

Za ljubitelje slanih obroka, nutricionistkinja Džulija Zumpano iz Klinike Cleveland preporučuje krišku integralnog hljeba, jedno jaje i kašiku izgnječenog avokada.

Jaje osigurava proteine, avokado nezasićene masti, dok integralni hljeb doprinosi unosu vlakana.
Jeste li zaista gladni ili jedete iz navike?
Stručnjaci upozoravaju da je važno razlikovati stvarnu fizičku glad od potrebe za hranom koja se javlja zbog stresa, dosade ili umora.

Fizička glad najčešće se javlja nekoliko sati nakon posljednjeg obroka, a može biti praćena krčanjem stomaka, osjećajem praznine ili nedostatkom energije.

S druge strane, emocionalna glad može se pojaviti čak i neposredno nakon jela. U takvim situacijama često posežemo za hranom kako bismo ublažili stres ili jednostavno zato što smo navikli nešto grickati dok gledamo televiziju ili se odmaramo.

Nutricionisti savjetuju da prije nego što posegnemo za hranom razmislimo jesmo li zaista gladni ili samo želimo nešto pojesti iz navike.

Koju hranu treba izbjegavati pred spavanje?

Iako povremena kasna užina ne mora predstavljati problem, određene namirnice nisu najbolji izbor neposredno prije odlaska u krevet.

Među njima su čips, slatkiši, peciva i sladoled, posebno kada se konzumiraju u većim količinama.

Takva hrana često sadrži mnogo dodatog šećera, soli ili masti, a relativno malo proteina i vlakana. Zbog toga može izazvati probavne tegobe, doprinijeti prejedanju ili dovesti do naglijih promjena nivoa šećera u krvi.

Poseban oprez savjetuje se osobama koje imaju žgaravicu ili gastroezofagealni refluks. Njima se preporučuje da posljednji veći obrok pojedu najmanje tri sata prije spavanja, jer ležanje ubrzo nakon jela može pogoršati simptome.

Kod osoba s dijabetesom, posebno onih koje koriste inzulin ili lijekove koji mogu izazvati hipoglikemiju, večernju užinu treba prilagoditi terapiji i preporukama ljekara.

Zaključak nutricionistkinja je jednostavan: nema potrebe odlaziti na spavanje gladan samo zato što je kasno. Ukoliko se glad zaista pojavi, mala, nutritivno kvalitetna užina može biti sasvim razuman izbor.

Najvažnije je voditi računa o sastavu i količini hrane, umjesto slijepo se pridržavati pravila da se nakon određenog sata ništa ne smije jesti.