Kratki, privremeni trenuci nemogućnosti da se sjetimo nekih običnih stvari u posljednje vrijeme se svima sve češće dešavaju, navode stručnjaci koji se bave proučavanjem pamćenja.

Tridesetdvogodišnji profesor Grant Šilds, koji se bavi proučavanjem pamćenja, držao je predavanje studentima o tome kako stres djeluje na naše kognitivne sposobnosti. U jednom trenutku je zablokirao, i nije mogao da se sjeti imena svog asistenta, piše kolumnistkinja Vol strit džornala Elizabet Berštajn.

Naravno, bilo mu je neprijatno, posebno kada su se studenti nasmijali jer je izgovorio pogrešno ime. Ova privremena kratkotrajna zaboravnost u posljednje vrijeme je sve češća pojava kod sve većeg broja ljudi, bez obzira na godine, tvrde stručnjaci.

Ne uspijeva nam da se sjetimo jednostavnih stvari, imena prijatelja ili kolege koga dugo nismo vidjeli, riječi koje su nam inače dobro poznate, pa čak i obavljanja nekih rutinskih stvari koje inače radimo bez razmišljanja.

Živimo u sve burnijim vremenima, poslije pandemije kovida vraćamo se nekim aktivnostima i snalazimo se u još jednom novom “normalnom”. Ratovi, krize, izbjeglice, nestašice… sve te promjene troše našu kognitivnu energiju, čak i više nego što smo toga svjesni, tvrde neuronaučnici.

Zato i nije čudno što ne možemo da se sjetimo šta smo jeli za doručak.

Opterećena “radna memorija”

“Naš mozak se trenutno ponaša kao računar s previše otvorenih prozora. To usporava našu moć da obrađujemo podatke, a pamćenje je jedno od područja koja su pogođena ovim problemom”, naglašava Sara S. Mednik, neuronaučnik i profesor kognitivne psihologije na kalifornijskom Univerzitetu Irvin.

Hroničan i kumulativni stres posljednjih godina, posebno u periodu pandemije, uzeo je svoj danak. Istraživanje koje sprovodi dr Grant Šilds, profesor na Univerzitetu u Arkanzasu, pokazalo je da ljudi pod stresom imaju problema s pamćenjem. Stres negativno utiče na našu pažnju i san, a to posljedično utiče i na pamćenje. Isto tako hronični stres može da ošteti mozak i izazove dodatne probleme sa pamćenjem, napominje dr Šilds.

Pored toga, more informacija koje dolaze sa svih strana “zakrčuje” naš mozak. Veoma teško održavamo pažnju jer neprestano listamo po telefonu, a istovremeno radimo i druge stvari, a to nam, tvrde neuronaučnici, otežava da dugotrajno zabilježimo konkretna sjećanja. Jako je teško prisjetiti se nečega bez konteksta, a u tu kategoriju, na primjer, spadaju i imena saradnika koji sa nama razgovaraju uživo, a ne preko Zuma.

U sve to se umiješala i jednolična svakodnevica tokom pandemije. Kako da se sjetimo određenog događaja kada nam je svaki dan isti?

“Novi događaji pogoduju našem pamćenju. Kada se sva naša iskustva stope u jedno, teško nam je da se prisjetimo pojedinačnih trenutaka”, navodi profesor psihologije na Univerzitetu Vašington, kognitivni neuronaučnik, Zaharija Rijah, u izjavi za Vol strit džornal.

Postoji način da popravimo pamćenje

S godinama, pamćenje nam postaje lošije, ali s obzirom na to da ljudi kognitivno drukčije stare, naučnici ne znaju kada to tačno počinje.

Neke studije pokazuju da je pamćenje najbolje kod ljudi u dvadesetim godinama i da poslije toga počinje sistematski da opada, dok neka druga istraživanja pokazuju da najveći pad počinje oko šezdesete.

Ako ste zabrinuti za svoje pamćenje, trebalo bi da posjetite ljekara, posebno ako i drugi primjećuju vašu zaboravnost.

Pored toga, stručnjaci daju i savjete šta da uradimo kako bismo popravili pamćenje.

Ne forsirajte

Ako se trudite da se nečega sjetite, to je kontraproduktivno, kažu stručnjaci. To nas frustrira, a ta frustracija emocionalnom dijelu mozga dozvoljava da preuzme dominaciju nad dijelovima koji su zaduženi za pamćenje, ističe Dženifer Kilkas, klinički psiholog i profesor psihijatrije na Medicinskoj školi Univerziteta Jejl.

Dajte sebi vremena, duboko udahnite, smirite misli i pokušajte kasnije.

Prestanite s multitaskingom

Teško je da se sjetimo ili zapamtimo bilo šta ako obavljamo više stvari odjednom, napominje dr Kilkas. Sklonite telefon i već to će vam pomoći da kontrolišete pretjerani dotok informacija. Pokušajte da radite jednu po jednu stvar. Obratite pažnju na male stvari koje odrađujete po automatizmu, kao što je, na primjer, pranje zuba.

“Kad vježbate održavanje pažnje u trenucima koje ne smatrate bitnim, postaće vam mnogo lakše u trenucima koji su bitni”, ističe dr Kilkas.

Opustite mozak

Ovo će ojačati frontalni režanj koji je uključen i kod pamćenja i kod prisjećanja, ali i kod regulacije stresa, navodi dr Mednik. Ona preporučuje svakodnevne vježbe meditacije, jogu ili jednostavno kontrolu disanja, bar deset minuta dnevno.

Prošetajte po prirodi. Povežite se s ljudima koje volite, dugo razgovarajte, zagrlite nekog, vodite ljubav… Intimnost smanjuje stres jer se osjećamo sigurno i zbrinuto, kaže dr Mednik.

Naspavajte se jer to čisti naš um od štetnih stvari koje nam blokiraju mentalne procese.

Budite prisutni

Budite potpuno prisutni i pažljivo slušajte kada razgovarate s ljudima. To će vam pomoći da se bolje prisjetite onoga što ste željeli da kažete jer vam um neće biti rastrzan i prezaposlen, pa ćete se i lakše sjetiti šta je izrečeno.

Zato, sklonite telefon, isključite TV i obratite pažnju na ono što vam ljudi govore, nemojte samo da čekate svoj red da progovorite.

“Svakom razgovoru treba pristupiti s namjerom. Ako nemamo duboku povezanost, kako uopšte možemo da očekujemo da ćemo se prisjetiti šta se dogodilo”, zaključuje dr Dženin Tarner, profesorka komunikologije na Univerzitetu Džordžtaun.