Nije svaka kafa ista, a ni čaj ni sokovi nemaju isti učinak. Godinama se vodi rasprava o tome je li kafa štetna ili korisna za zdravlje. Ipak, jedno novo istraživanje koje je pratilo hiljade žena tokom tri decenije donosi jasne zaključke: umjerena konzumacija obične, kofeinske kafe povezuje se s dužim i kvalitetnijim životom – ali isto ne vrijedi za čaj, kafu bez kofeina niti gazirana pića.

Tri decenije podataka, skoro 50.000 žena
Istraživači sa Harvard T.H. Chan School of Public Health analizirali su zdravstvene i prehrambene navike 47.513 žena počevši od 1984. godine. Kroz period od 30 godina, učesnice su redovno popunjavale upitnike o unosu kafe, kafe bez kofeina, čaja i sokova.

Na osnovu prikupljenih podataka, naučnici su ispitivali povezanost između unosa kofeina i tzv. “zdravog starenja” – što su definisali kao doživljavanje 70. godine života bez ozbiljnih hroničnih bolesti, sa očuvanom tjelesnom i mentalnom funkcijom, bez kognitivnih smetnji i memorijskih problema.

Kafa kao saveznik zdravog starenja
Do 2016. godine, oko 4.000 žena iz uzorka ispunjavalo je kriterije za “zdravo starenje“. Zanimljivo je da su te žene, između 45. i 60. godine, dnevno unosile u prosjeku oko 315 miligrama kofeina – što odgovara otprilike tri manje šolje obične kafe dnevno. Više od 80% kofeina dolazilo je upravo iz kafe, a ne iz drugih napitaka.

Za svaku dodatnu šolju dnevno, vjerovatnoća zdravog starenja povećavala se za dodatnih 2 do 5 posto – ali koristi su se zaustavljale nakon otprilike pet šoljica dnevno.

S druge strane, kod žena koje su konzumirale čaj ili kafu bez kofeina nije zabilježen isti pozitivan efekt. Još gore, redovni konzumenti gaziranih pića imali su 20 do 26 posto manju vjerovatnoću da će stariti bez većih zdravstvenih problema.

Zašto kafa ima takav učinak?
Naučnici ističu da kafa sadrži stotine biološki aktivnih jedinjenja – uključujući kofein, polifenole, flavonoide i antioksidanse – koji zajedno mogu pomoći u očuvanju moždanih funkcija, regulaciji gena koji popravljaju DNK, smanjenju upala i sprječavanju ćelijskog oštećenja.

Prethodna istraživanja već su povezivala redovno konzumiranje kafe sa smanjenim rizikom od Parkinsonove bolesti, demencije, srčanih bolesti, dijabetesa, pa čak i određenih vrsta raka – uključujući rak jetre, dojke, debelog crijeva i kože.

Umjerenost je ključ, a individualne razlike važne
Dakle, umjerena konzumacija kafe može pružiti određene zaštitne koristi kada se kombinuje s drugim zdravim navikama, poput redovne fizičke aktivnosti, zdrave ishrane i izbjegavanja pušenja.

Ipak, važno je napomenuti da svaka osoba ima različitu toleranciju na kofein. Kod nekih ljudi kafa može izazvati nesanicu, anksioznost ili probleme sa srcem. Zbog toga se preporučuje da se prije značajnijih promjena u prehrambenim navikama konsultujete sa ljekarom.