Zastupnički dom Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine će na sjednici, koja će se održati 4. marta, između ostalog raspravljati o Nacrtu zakona o unutrašnjoj trgovini. Od nekih 50-ak stranica ovog prijedloga, većina se ‘uhvatila’ jednog člana – zabrane rada nedjeljom.

Naime, Ministarstvo trgovine Federacije BiH, na čelu s ministrom Amirom Hasičevićem, poslalo je Nacrt zakona o unutrašnjoj trgovini s jednom ogromnom promjenom, koja se nalazi u članu 17 ovog Nacrta.

U članu 17, stavu 2, stoji kako su nedjelje neradni dani za prodajne objekte (koje zakon definira kao prostor koji čini jedinstvenu, funkcionalnu i tehničko- tehnološku cjelinu, trajnog ili privremenog karaktera, zatvorenog ili otvorenog tipa opremljen na propisani način, koji je namijenjen ili može biti namijenjen za obavljanje prometa). U stavu ispod, broj 3, stoji i da su praznici također neradni dani za prodajne objekte.

Ipak, postoje određene iznimke koje su predviđene ovim zakonom. Tako se, prema stavu 5 člana 17 ovog Nacrta, ova odredba se ne aplicira na cvjećare, pekare, suvenirnice i objekte tradicionalnih i starih obrta, dok stav 6 pravi iznimku za prodavnice na željezničkim i autobuskim stanicama, benzinskim pumpama, bolnicama, hotelima, grobljima, muzejima, parkovima prirode, te prostorima kulturnih i vjerskih objekata. Stav 7 kaže da se ovaj član ne aplicira na dragstore, koji rade 0-24.

Ono što je također jako važno je stav 8 ovog člana, u kojem stoji: “Odredbe stava 1. do 3. ovog člana ne primjenjuju se na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima na tržnicama na malo, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima, stolovima i u boksovima izvan tržnica na malo, prigodnu prodaju organizovanu u sklopu sajmova, priredbi i izložbi, prodaju putem elektronskih prodavnica, prodaju putem automata, prodaju u proizvodnim objektima porodičnih poljoprivrednih gazdinstava.” Drugim riječima, prodaja na pijacama nedjeljom će biti unutar zakona.

Važno je reći da u samom prvom stavu člana 17 također stoji važna informacija, a to je da će poslodavac imati pravo da raspodijeli 90 radnih sati od ponedjeljka do subote. Drugim riječima, u prosjeku će trgovine raditi 15 sati svaki dan.

Ova promjena dosta liči na onu koja je stupila na snagu 1. jula 2023. godine u susjednoj Hrvatskoj, gdje je zabranjen rad nedjeljom za trgovine. Istini za volju, postoje određene razlike. Recimo, u Hrvatskoj svaka trgovina ima pravo na 16 od ukupno 52 nedjelje u godini koje može raditi. Međutim, dobar dio zakona je apsolutno isti.

U suštini, ovo znači da građani u FBiH, ako se ovaj zakon izglasa i implementira, neće moći ‘u kupovinu’ ići nedjeljom, što već postoji u nekoliko mjesta u BiH. Dva glavna grada su Bijeljina i Goražde, čije lokalne vlasti su krenule u ovu promjenu u prethodne tri godine. U slučaju Bijeljine, rezultati su jasni – došlo je do pada prometa u određenim dijelovima privrede, ali nije došlo do ‘katastrofe’. Zakon je donesen 2021. godine. Što se tiče Goražda, promjena je donesena 2023. godine, te je još rano procjenjivati rezultate.

U manjem bosanskohercegovačkom entitetu, RS, već duže vrijeme se razni sindikati ‘bore’ s vlastima kako bi se uvela neradna nedjelja. Ipak, vlasti u ovom entitetu nisu ni raspravljali o prijedlogu zabrane rada nedjeljom.

Što se tiče regiona, jedino Srbija nema neradnu nedjelju za trgovce u cijeloj bivšoj Jugoslaviji. Predsjednik ove zemlje Aleksandar Vučić se čak i ponosi s tim, te kaže kako ‘nedjelja neće biti neradna dok je on živ’. Kao što je navedeno, Hrvatska je 2023. godine počela sa zabranom rada nedjeljom, dok su Crna Gora (2019. godina), Slovenija (2020. godina) i Sjeverna Makedonija (2022. godina) ovu promjenu uradili prije.