Decenijama ime Volt Dizni (Walt Disney) je sinonim za američki animirani film, ali i puno više od toga. Walt Disney je kreator nekih od najpopularnijih likova u crtanim filmovima (Mickey Mouse…), stvorio je revoluciju crtanog filma, a posebni prestiž predstavljaju njegovi dugometražni crtani filmovi, najčešće adaptacije klasičnih bajki. Dakako, tu je i poznati Disneyland zabavni park o kojem su desetljećima maštala djeca svijeta kao o mjestu gdje njihovi junaci “postoje”.

To su sve glavni detalji koji padaju na pamet gotovo svima kada se spomene Volt Dizni, no postoje i druge priče koje se vežu uz slavnog animatora koji je stvorio veliko poslovno carstvo. Njegovi politički stavovi su poznati i nije tajna da je najčešće “naginjao” prema desnici, a neki njegovi manje poznati radovi (danas s razlogom) mogu se smatrati rasističkim (oni koji su ga poznavali tvrde da su te optužbe potpuno pogrešne, no debata i dalje traje).

Zašto ga je FBI regrutovao
Detalj koji je pak mnogima možda nešto manje poznat je činjenica da je Volt Dizni bio tajni doušnik FBI-a i to od 1940. (tačnije od 10. novembra 1940.) pa sve do njegove smrti 1966. godine.

Iako zvuči kao “urbani mit”, što je možda u jednom periodu i bio, nakon 1993. više nije. Naime, tada je na temelju američkog Zakona o slobodi informacija iz arhive FBI-a izvučena dokumentacija na više od 500 stranica koja se tiče upravo odnosa s Voltom Diznijem.

Kako piše “The New York Times”, mnogi podaci u tom spisu i dalje su nedostupni, odnosno ključna imena i drugi detalji na 570 stranica su precrtani. O kakvim se podacima radi? Očigledno o imenima koje je Dizni dojavljivao FBI-u. Zašto je FBI uopšte regrutovao Volta Diznija?

Iz nekoliko razloga – kao prvo, Dizni je bio uticajan akter u Holivudu, a kao drugo, znalo se da je lojalan i da je, što je tada bilo od apsolutno najveće važnosti – anti-komunista.

Apsolutnu vlast u FBI-u tada je imao glavni direktor Biroa, moćni Dž. Edgar Huver. Na čelu FBI-a Huver je bio gotovo pola vijeka. Mnogi se slažu da je zbog te činjenice Huver bio kudikamo moćniji možda i od većine američkih predsjednika iz tog vremena.

Sve u svemu, Dizni je cijenio Huvera i FBI, poprilično. Odnos se bazirao na tome da bi Dizni Huveru dojavljivao važne “informacije”, ponajviše o tome ko je možda komunistički simpatizer u Holivudu.

Podsjetimo, to vrijeme bio je period velike američke paranoje i straha od komunizma, tzv. “Crvene pošasti”. Brojne osobe iz javnog života – glumci, reditelji, novinari, autori – postale su žrtve tog progona, neki zbog stvarnih ljevičarskih uvjerenja, drugi pak lažno optuženi.

Korekcije na dva filma
Zauzvrat Huver je Dizniju davao određene beneficije, recimo pravo da snimi film u sedištu FBI-a u Vašingtonu.

Nadalje, kako se ističe u objelodanjenim dokumentima, Huver je od Diznija očekivao da mu dostavi svaki scenario za film, bilo igrani ili animirani, prije nego što započne sa radom, očigledno kako bi već ionako prigodna Diznijeva vizija prošla kroz dodatni FBI-ev “filter”.

Malo je reći da se u to doba ekstremno pazilo na to šta se i s kakvom porukom proizvodi u Holivudu. Pod okriljem zabave Holivud se sve vreme koristio kao esencijalan propagandni kanal – cilj Holivuda bio je da propagira i projektuje “američki način života” prema ostatku svijeta. U retrospektivi, mora se reći, bila je to izuzetno uspješna operacija.

Dizni je čak snimio i nekoliko epizoda za dječju emisiju “The Mickey Mouse Club” u kojoj se glorifikuje FBI, kako bi djecu od malih nogu naučili da je to patriotska organizacija prema kojoj treba, odnosno moraju imati povjerenja.

Nema indicija da je FBI uvodio bilo kakve promjene u Diznijeve i danas vrlo popularne dugometražne animirane filmove, no to nije bio slučaj s igranim filmovima, a posebno se ističu dva.

Kada je Huver 1961. vidio scenario za Diznijevu komediju “Moon Pilot” poručio je kako se u istom FBI agenti prikazuju na jedan “uvredljiv način”. Naredio je šefu FBI-a u Los Anđelesu da lično poruči Voltu Dizniju kako će se FBI “vrlo oštro” buniti protiv takvog prikaza. Dizni je odgovorio kako nipošto ne želi da vrijeđa FBI i direktora te je scenario promijenjen na način da je glavni glumac, Edmund O'Brajen, glumio nedefinisanog vladinog bezbjednosnog zvaničnika (odnosno “FBI” se ne spominje).

Dakle, Volt je popustio, ali zašto je uopšte inicijalno sastavio takav scenario? Neki smatraju kako je njegov zanos i oduševljenje FBI-em već poprilično splasnuo do 60-ih godina. U prilog toj teoriji ide činjenica da je 1965. Dizni odlučio da snimi još jednu igranu komediju pod nazivom “That Darn Cat”. U istom glavni lik je mačak koji je zapravo tajni FBI agent (inicijali su mu D.C. – “Darn Cat”). Pročitavši scenario Huver se poprilično uznemirio – poručio je kako je nedopustivo da se FBI prikazuje na takav način.

– Taj mačak veselo kopa po smeću svake noći. Čini se kako se time izrugava FBI – komentarisao je.

U Huverovom memorandumu dalje se navodi:

– Pomno ćemo pratiti proizvodnju ovog filma kako bismo osigurali da su interesi Biroa zaštićeni.

FBI je tražio od Diznija izmjene, kao i ranije, ali ovog puta Dizni nije popuštao. Film je objavljen bez promjena, mačak koji “veselo kopa po smeću” ostao je tajni FBI agent, a sam film bio je vrlo uspješan, kako kod publike tako i kod kritike.

Bio je to pretposljednji film koji je Volt Dizni producirao pred smrt 15. decembra 1966. Moglo bi se reći kako je film “That Darn Cat” iz 1965. njegov simboličan čin otpora prema cenzuri kojoj se bez pogovora i sam podvrgnuo ranijih godina, ali kasnije mu je, očigledno, počela smetati.

Priča o Voltu Dizniju kao tajnom doušniku FBI-a dio je priče o vremenu Hladnog rata.