Prolaze dani i godine, a dogovora o izmjenama Izbornog zakona BiH nema. Neće ga, prema svemu sudeći, ni biti zato što se „legitimni“ predstavnici naroda teško dogovaraju bez pritiska međunarodne zajednice.

U javnom prostoru, među građanima, najčešće se može čuti kako se priželjkuje skori odlazak s vlasti sadašnje garniture bosanskohercegovačkih političara, bolje rečeno, lidera koji se pozivaju na pregovore mimo parlamentarnih klupa.

Trenutno izborno zakonodavstvo dopušta liderima stranaka da idu s pozicija na pozicije po horizontali, ali i vertikali.

Sve do ograničenja broja mandata na državnom, entitetskom, ali i lokalnim nivoima neće biti bitnijih promjena u BiH. Zbog toga se u diplomatskim krugovima razmišlja o prijedlogu za ograničavanje broja mandata na dva.

U praksi bi to značilo da kandidati/lideri u Predsjedništvu BiH mogu provesti maksimalno osam godina.

Ukoliko zaživi ideja o ograničavanju mandata na dva izborna ciklusa, vrlo brzo na političkoj sceni ugledat ćemo neka nova lica, a ne lidere, „legitimne“ i „nelegitimne“, koji se iza kulisa odlično slažu, popiju i rakijicu, a u javnosti rigaju vatru i prijete novim ratom. Zastoji na euroatlantskom putu BiH nanose nemjerljivu štetu državi.

Bez promjena Izbornog zakona BiH ili bez odluka o zabrani kandidiranja na predstojećim općim izborima 2022. godine teško je vjerovati da ćemo ikada izaći iz trenutnog ćorsokaka.