Main Menu

Najstariji zanat u gradu na Miljacki

Javne kuće nekoć su bile legalne i dostupne, ali i mjesto zaraze

Iako iz današnjeg ugla zvuči nevjerovatno, nekoć je u Sarajevu i Bosni i Hercegovini prostitucija bila legalna, a javne kuće mogle su se pronaći u svakom većem gradu u našoj zemlji.

Mada su i prije postojali različiti oblici prostitucije, ona je u našoj zemlji postala legalna 1878. s uspostavom austrougarske uprave.

Pedantni Austrougari
Iako je Gradski fizikat (gradska sanitarno-zdravstvena služba) osnovan još 1864., tek je za vrijeme austrougarske okupacije dobio na značaju. Prvih mjeseci nakon okupacije, u periodu vojne uprave, najviše je vodio brigu oko vojnih potreba, zdravstva, apoteka, higijenskih prilika i u okviru vojnih potreba – pregleda javnih bludnica u Sarajevu.

U jednom od prvih spisa Gradskog fizikata u vezi s prostitucijom u Sarajevu, nalazimo sljedeće podatke:

– U prvim danima okupacije, 15. i 20. avgusta 1878. „nađene su nečiste žene i predate u špital (bolnicu)“.

Pedantnost austrougarske države ogledala se i u reguliranju prostitucije. Pregled javnih bludnica u Sarajevu forsiralo je Ravnateljstvo redarstva (policija), jer su mu vojne vlasti prijavile da je nekoliko vojnika oboljelo od zaraze. Tako je naređeno da se moraju sve ovakve žene ljekarski pregledati dva puta sedmično i da svaka mora imati zdravstvenu knjižicu.

Iz jednog popisa iz septembra 1879. godine vidi se da je već tada postojalo 16 javnih kuća, koncentriranih po ulicama oko Hiseta i ulice Terezija.

To je bio samo početak, jer je tokom narednih godina u Sarajevu osnovan čitav niz javnih kuća, a najveći broj ih je bio koncentriran u Hisetima.

Epidemija sifilisa
Ipak, rast prostitucije u glavnom gradu BiH ubrzo je doveo i do ozbiljnih zdravstvenih problema.

Među stanovništvom je tada bio i raširen endemični sifilis, koji je u Sarajevu otkriven 1884. godine. Javljao se pretežno na usnim dijelovima i prenosio se nasljedno, ali i zajedničkom upotrebom posuđa za jelo i piće, te pribora za pušenje.

Općinski zastupnik Vejsil-efendija Svrzo zbog toga je tražio na sjednici od 2. januara 1885. da se uklone bordeli iz Hiseta, ulice u kojoj je većina njih bila smještena.

Javne kuće su kasnije bile u zasebnoj ulici s lijeve strane Miljacke, na područje Skenderije.

Poslije proučavanja bečkog profesora Naumana (Naumann), koja je od 1890. godine vršio na terenu, vlada je poduzimala više mjera za suzbijanje ove bolesti.

Nakon 1905. godine u zaraženim krajevima povedena je opsežna ljekarska akcija kojom je trebalo da se pronađu svi nosioci ove zaraze i podvrgnu sistematskom liječenju. To je zaista i provedeno u gradu Sarajevu. Ipak, sifilis se širio, prije svega, javnom i tajnom prostitucijom koja se u Sarajevu veoma razvila.

U posljednjim godinama austrougarske uprave prostitucija se umnožila u toj mjeri da je predstavljala veliku opasnost po zdravlje sarajevskog stanovništva.

Komunisti zabranili
Radi suzbijanja tajne prostitucije, 1911. godine je policijski zabranjena ženska posluga po krčmama i gostionicama, jer je širenje prostitucije imalo za posljedicu da su među omladinom u Sarajevu bile u to vrijeme proširene i druge venerične bolesti.

Tada nastaje i izraz „asfaltina“ (žarg. i vulg. – ulična prostitutka, op.a.). Prostitucija u BiH potpuno je zabranjena tek 1945., nakon dolaska komunista na vlast i ta zabrana važi do danas.








Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *