U podrumima, šupama, tavanima ili pomoćnim zgradama na seoskim imanjima mogu se naći razne stvari koje se ne koriste, skupljaju prašinu, koje treba popraviti ili im je istekao rok trajanja. Nešto od ovoga često završi u stanovima ili kućama tokom generalnog čišćenja ili selidbe.

Mnogi ljudi zaborave da imaju te stvari, pa ih najčešće bacaju u kantu za smeće ili zovu komunalne službe da sakupe kabasti otpad. Ali na ovaj način nisu samo bacali novac kada su ih kupovali, već su i zagađivali životnu sredinu i čak propustili da zarade od njih.

Prema studiji Environment America Research & Polici Centre, odbačeni stari predmeti čine više od 12 posto ukupne količine smeća u svijetu. Dobar dio toga završi u smeću, iako može da se unovči.

Pristojan prihod
Jedno od njih je jestivo ulje. Čak i ako je korišten za prženje, neke kompanije ga otkupe i transportuju dalje. Dovoljno je da ga nakon upotrebe odložite u kontejner, a zatim ga predate i dobijete povrat novca. Zatim se odvodi na preradu, a zatim vraća na tržište kao biogorivo za vozila.

Stari mobilni telefoni, punjači, televizori i drugi elektronski uređaji imaju svoju cijenu. Kupci takvih uređaja postoje, a mnoge prodavnice elektronske opreme otkupljuju ili mijenjaju “staro za novo”. Ovo vam može uštedeti novac za kupovinu novog uređaja ili zaraditi novac za nešto drugo.

“Skupljamo staro gvožđe, veš-mašine, bojlere…” rečenica je koju svako malo čujemo kada se lokalni kolekcionari kombijem voze ulicama i viču u megafon. Ne sakupljaju ga džabe, jer mogu rastaviti, na primjer, mašinu za pranje veša i izvući mnogo vrijednih metala.

Bakar je, na primjer, jedan od najvrijednijih otpadnih metala na tržištu, jer se koristi u brojnim industrijama za različite namjene. Isto važi i za aluminijum, čelik i staro gvožđe. Zato je bolje kontaktirati kupca sekundarnih sirovina nego baciti pokvareni frižider ili čekati da ga odnesu opštinski radnici.

Polovna roba
Prodavnice polovne robe su doživjele ekspanziju u ovom regionu u posljednjih nekoliko godina. U nekim zemljama, poput Danske, oni su prvi izbor građana za kupovinu odjeće i obuće, bez obzira da li se koriste. Tekstil je postao jedan od najvećih zagađivača, a ponovna upotreba odjeće nije samo korisna za životnu sredinu, već se od toga može i zaraditi. Oglasi na mreži su već puni oglasa sa polovnom odjećom na kojoj ljudi pokušavaju da zarade. Slično je i sa društvenim mrežama.