Main Menu

Slijedi novi val poskupljenja

Ukupna industrijska proizvodnja u BiH u decembru prošle godine zabilježila je rast od dva posto u odnosu na novembar, a veća je za 7,2 posto u poređenju s decembrom 2020. godine.

Loša godina

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, rast je zabilježen u proizvodnji kapitalnih proizvoda, energije, proizvoda za široku upotrebu i drugim granama, dok godišnji pad za devet posto bilježi samo segment vađenja ruda i kamena.

Procenti rasta samo su rezultat poređenja loše s lošijom godinom, slažu se ekonomisti.

Analitičar Igor Gavran tvrdi da je rast minimalan i nedovoljan da bi nadoknadio gubitke iz pandemije i perioda prestanka poslovanja u mnogim sektorima.

– Ekonomija je bila u lošem stanju i prije pandemije, pa su nam potrebne mnogo više stope rasta da bismo mogli govoriti o održivom oporavku i stvarnom napretku. Još smo daleko od toga. I tamo gdje je određeni napredak ostvaren, on se malo ili nimalo ne odražava na životni standard građana, jer ne garantuje rast primanja, a u međuvremenu su inflacija i lanac poskupljenja obezvrijedili i prihode onih sretnika koji imaju stalno zaposlenje i stabilne prihode – ističe Gavran.

Radna snaga

Prof. dr. Amila Pilav-Velić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu, kaže da, osim globalnih poremećaja, poput “uskih grla” u lancima snabdijevanja, sve većeg nesrazmjera između ponude i potražnje za radnom snagom i globalnog rasta cijena energenata, oslabljenu bh. ekonomiju čeka i dodatni inflatorni udar.

– Očekuje se da će posljednje povećanje cijena električne energije uzrokovati povećanje troškova privrede čak i do 20 posto, što donosi i novi val poskupljenja za građane. Iako svi akteri u elektroenergetskom sistemu deklarativno ističu da ga neće biti, veći troškovi za preduzeća znače i više cijene njihovih finalnih proizvoda – dodaje Pilav-Velić.

Otpuštati zaposlene

Dugoročnijim izazovom Pilav-Velić smatra negativan utjecaj poskupljenja struje na najzdraviji dio bh. ekonomije – proizvodne lance u najznačajnijim sektorima, njihov obim proizvodnje, ali i na zaposlene u tim sektorima.

– Očekivanja su da će čak i najveća preduzeća biti primorana otpuštati zaposlene. Dakle, iako Strategija razvoja FBiH 2021.-2027. za metalski sektor, a posebno namjensku industriju, projektira značajan rast, pozicionirajući ih kao industrije od strateškog značaja, čini se da će novi inflatorni udar imati za posljedicu suprotan efekt – ističe prof. Amila Pilav-Velić.






Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *