Sportsko srce nije bolest. Ovim pojmom opisuju se promjene koje se javljaju u srcima pojedinaca koji se intenzivno bave sportom i predstavljaju normalnu adaptaciju organizma na pojačan fizički napor.

Širenje aorti
Promjene u organizmu koje izaziva intenzivan trening mogu biti funkcionalne (promjene u načinu rada srca), anatomske (promjene u građi i izgledu srca) te elektrofiziološke (promjene u brzini rada srca). Neke su kratkoročne, tj. vidljive za vrijeme treninga, te dugoročne, tj. nastaju poslije više godina treniranja.

Anatomske promjene su postepene i suptilne i uključuju umjereno povećanje veličine srčanih pretkomora i komora te blago povećanje debljine srčanog mišića. Novija istraživanja, također, ukazuju na mala povećanja širine aorte. Dakle, ove promjene se smatraju prilagođavanjima koja omogućavaju srcu povećanu sposobnost da dostavljaju krv i kisik mišićima koji se naprežu.

Udarni volumen
Protok krvi u organizmu ovisi o broju otkucaja (srčanoj frekvenciji) te količini krvi koju srce izbacuje u jednom otkucaju (što se naziva udarni volumen). Kada se pomnože srčana frekvencija i udarni volumen, dobije se minutni volumen, tj. ukupna količina krvi koju srce istiskuje u jednoj minuti.

Promjene koje nastaju razvojem sportskog srce imaju za posljedicu upravo povećanje udarnog volumena. Također, osim povećanja srčanog mišića u cijelosti, povećavaju se i broj kapilara te sadržaj mioglobina. Hoće li kod sportista doći do povećanja srca i u kojoj mjeri, ovisi o vrsti sporta, intenzitetu treninga, dužini bavljenja sportom, spolu te genetskim karakteristikama.

Nije uzrok smrtnosti
Do tridesetih godina 20 stoljeća povećano srce sportista smatralo se štetnom pojavom te se povećanje povezivalo s hipertrofijom. Međutim, savremena istraživanja dokazala su kako je sportsko srce zdravo srce i definitivno nije samo po sebi uzrokom iznenadne smrti sportista. Brojne studije su pokazale povezanost između umjerene aerobne vježbe i smanjenog rizika od koronarne bolesti srca i smrti.