Main Menu

Zašto rijeke na Aljasci postaju narandžaste?

Posljednjih godina rijeke na Aljasci, umjesto da su plave ili tamnozelene, postaju narandžaste. Otkako je ovo prvi puta primijećeno 2018. godine, fenomen se nastavlja.
U istraživanju, objavljenom u časopisu Communications: Earth&Environment, znanstvenici sugeriraju da su uzrok promjene boje rijeka klimatske promjene, a satelitske snimke potvrdile su još 2008. godine da se određeni vodeni putevi mijenjaju iz bistrih u narandžaste.

Ekolog Jon O’Donnell opisuje da na nekim mjestima vode izgledaju kao mliječni narandžin sok.

Artik se zagrijava i njegov se permafrost otapa. Kada se to dogodi, kiseline i metali, cink, nikal, bakar, kadmij, željezo i aluminij, oslobađaju se iz rahlog tla, a zbog atmosferilija su izloženi su vodi i kisiku.

Proces čini da metali, posebno željezo, u biti hrđaju, bojeći rijeke u mutnu narančasto-smeđu boju hrđe, objašnjava se u studiji.

NPS/Jon O'Donnel

Identificirano je 75 rijeka i potoka koji su poprimili narančastu boju na oko skoro 1000 kilometara plovnih tokova u planinskom lancu Brooks u sjevernoj Aljasci.

Neke su obojene tako duboko da im je boja vidljiva iz svemira.

U mnogim rijekama Aljaske već je sve manje lososa zbog porasta temperature vode i drugih čimbenika, a to utječe na domorodačke zajednice i njihovo preživljavanje.

Lososi su otišli u hladnije sjevernije geografske širine pokazuje porast njihovog broja.

Otapanje permafrosta povezano je i sa otpuštanjem davno smrznutih virusa i golemih količina pohranjenog ugljika. Na nekim područjima otapanje je destabiliziralo tlo, a pomicanje tla stvara probleme jer utječe na infrastrukturu.



« (Previous News)



Komentariši

Vaša email adresa neće biti objavljivana. Neophodna polja su označena sa *